Video
Četrdeset pet samoubistava evidentirano je do 31. jula tekuće, dok je tokom prošle godine registrovano 108 samoubistava, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova. Psiholog i psihijatar, Stela Burzanović, upozorava da se pod hitno nešto mora mijenjati.
„Ako već znamo da je stanje alarmantno dajte da se nešto konkretno uradi, jer u suprotnom ovo će sve krenuti u jedan ozbiljan negativizam. Bilo je slučajeva kada se učenik javi i jednostavno kaže, ja razmišljam o samoubistvu… Nema nikog oko sebe, osjeća se usamljeno, potišteno, nezadovoljno“, kazala je Burzanović.
Struka prepoznaje i tzv. prikrivenu depresiju koja često može biti predznak za suicid.
„Nekad imamo i onu nasmijanu depresiju gdje nam osoba djeluje nasmijano i vedro, a u njenim mislima se svašta dešava što na kraju, nažalost, dovede do suicidnog čina“, objašnjava Burzanović.
Građani imaju različite stavove kada je riječ o problematici suicida. Većina od onih s kojima smo razgovarali ističe da je potrebno konsultovati stručna lica, ali i ukazuju da je ta pomoć mnogima nedostupna.
Pojedini građani smatraju da je siromaštvo jedan od razloga. Pojedini navode da kod nas vlada mišljenje da su psihoterapeuti isključivo za one sa mentalnim problemima a „ne shvataju da su oni potrebni svima nama“.
Neki smatraju da je zdravlje preskupo, te da čak ni te stvari ne možemo da riješimo bez nekih velikih finansija.
Dio građana ističe i da nedostatak vjere može pokolebati ljude da razmišljaju ili u krajnjem izvšre samoubistvo.
Preporučeno
Širok je spektar razloga velikog broja suicida u Crnoj Gori, od lošeg materijalnog stanja, društvenog statusa, zdravstvenih problema i mnogih drugih, kažu naši sagovornici. Stručnjaci apeluju na institucije sistema da zajedno rade na rješavanju ovog društvenog problema kako bi se broj samoubistava smanjio na najmanji mogući broj.
