Video
“Crna Gora ni danas ne miruje. To što se dešava u Budvi, da se većina ne priznaje, ne dešava se nigdje u civilizovanom svijetu. A sve se odvija sinhronizovano. Demokratski front, Demokrate, URA, sa tatom Ristom Amfllohijem Radovićem, pod vidom demokratije i navodne nepravde koja je njemu učinjena, rovare po Crnoj Gori na svakom mjestu. Moramo se zbijati i odbijati takve napade na Crnu Goru i na crnogorsku pravdu i demokratiju”, poručio je Banović i dodao da se od vlasti očekuje da sprovodi ustavni poredak u Crnoj Gori.
Raičević: Sa retrogradnom SPC žele da vrate nakaradne devedesete
Potpredsjednik UBNORA Podgorice Zoran Bobo Raičević podsjeća da su u poslijeratnom periodu društvene i privredne konsolidacije u novoj Jugoslaviji Podgorica i cijela Crna Gora doživjeli preporod u svim oblastima.
“Nažalost, haotično bujanje ekstremnog nacionalizma krajem 80-ih i tokom 90-ih godina prošlog vijeka, koje je interesno ujedinilo neodgovorne političke vođe, ekstremno sveštenstvo, kriminalce, frustrirane intelektualce, novinare i ko zna još koga. dovelo je do poznatih problema i na kraju do raspada zajedničke domovine bratskih naroda i privrednog sloma”, podsjetio je Raičević.
Mnogi, međutim, kao da nijesu naučili tu lekciju.
“Oni i danas, udruženi u neke javne političke i kvazipolitičke strukture, uzsvesrdnu podršku i liderske političke pretenzije po svemu retrogradne i anticrnogorske Srpske pravoslavne crkve. pokušavaju da na svoj način valorizuju nakaradno vrijeme i događaje iz 90-ih godina srećom, bez šansi da uspiju”, kazao je Raičević.
Crna Gora je, naglasio je on, u primjernom demokratskom postupku, praćenom i priznatom od djelog demokratskog svijeta, dočekala 21. maj 2006. godine, kada je na referendumu obezbijeđena puna obnova njene nezavisnosti i vječnosti.
“Pri pomenu ovog istorijskog čina sa ponosom se sjećamo julskih dana 1941. godine kada je crnogorski narod počeo neponovljivu epopeju borbe za slobodu i društveni preobražaj. Desetine hiljada boraca i rodoljuba 13. jula prije 79 godina reklo je NE fašizmu, NE nacizmu. Da to nije urađeno na takav način, ne bi ni 21. maj 2006. bio isti”, zaključio je potpredsjednik UBNORA.
Potpredsjednik UBNORA Podgorice Zoran Bobo Raičević podsjetio je na tragični 25. jun 1943. godine.
“Okupili smo se da odamo poštu i poklonimo se sjenima-30 boraca NOR-a i rodoljuba strijeljanih na današnji dan prije 77 godina na ovom mjestu. Njih trideset žitelja Podgorice, Danilovgrada, Cetinja i Budve -zemljoradnici, učenici, studenti, prosvjetni radnici bili su dio grupe od 180 logoraša zloglasnog barskog logora, čiju je egzekuciju hladnokrvno naredio po zločinima poznati ratni komandant okupacione fašističke vojske Aleksandro Pircio Biroli”, kazao je Raičević.
Toga dana u ranu zoru strijeljana je u Baru prva grupa od 30 logoraša, a istog dana takvu sudbinu doživjelo je preostalih 150 interniraca na strelištima u Podgorici (pod Ljubovićem), u Andrijevici, Beranama, Danilovgradu, Nikšiću i Cetinju.
“Zabilježeno je da su hrabri rodoljubi napuštajući logor u lancima pjevali: „Oj slobodo, sunce sreće, ko za tebe mrijet neće”, naglasio je Raičević i podsjetio da su sudbinu barskih logoraša doživjele hiljade zarobljenih i uhapšenih boraca, članova njihovih porodica, rodoljuba Podgorice i Crne Gore.
Navodeći da strijeljani rodoljubi, kao i hiljade građana Crne Gore nijesu imali sreću da dočekaju slobodu i završetak Drugog svjetskog rata, potpredsjednik UBNORA podsjetio je da su oni ginuli u teškim borbama s neprijateljem, ali i bili ubijani u znak odmazde, umirali u zatvorima i logorima.
“Sve ove žrtve fašističkog i nacističkog mraka nijesu bile uzaludne. Ogroman je njihov doprinos slobodi i stvaranju uslova za izgradnju pravednijeg društva. Zato je naša obaveza, ali i obaveza generacija koje dolaze, da se sjećaju njihovog djela i nadahnjuju njihovim primjerom”, poručio je Raičević.
Okupljeni su minutom ćutanja odali poštu strijeljanim rodoljubima, kao i svim palim borcima i antifašistima tokom Drugog svjetskog rata.
Nakon toga su, stotinak metara dalje, odali počast stradaloj petočlanoj podgoričkoj porodici Dedić i Arsu Periću, osuđenim od Nacionalnog suda i strijeljanim 31. decembra 1942. godine.
Preporučeno
U ime Udruženja boraca vijenac na spomen-obilježje pod Ljubovićem položili su Šonja Sušanj, Jadranka DobroviĆ i Milan Maretić, a malo prije njih vijenac je položila je Vesna Sjekloća-Ivanović. unuka i setrična Dušana i Mitra Zeca, koji su strijeljani na ovom mjestu.
