Video
To je za Pobjedu kazala koordinatorka programa obrazovanja u UNICEF-u Crna Gora Maja Kovačević, ukazujući na važnost da je ovo jedna od preporuka upućena Ministarstvu prosvjete da je ima u vidu pri izradi plana o realizaciji naredne školske godine.
“Kombinovani pristup može da podrazumijeva, na primjer, da djeca koja pohađaju prva tri razreda osnovne škole imaju redovnu nastavu, a da se učenici starijih razreda smjenjuju po sedmicama ili uče online”, kaže Kovačević.
Mogućnosti su, prema njenim riječima, brojne, “uključujući nastavu na otvorenom kada to prilike dozvoljavaju ili u drugim prostorima u lokalnoj zajednici”.
“Pa je zato najvažnije da se u saradnji sa svim akterima nalaze rješenja koja su u najboljem interesu djece”, poručuje ona.
Kovačević je ispričala da je Regionalna kancelarija UNICEF-a u Ženevi, kroz konsultacije sa ekspertima i predstavništvima ove organizacije u cijelom regionu, pripremila “Ključna pitanja za donosioce odluka u oblasti obrazovanja na nacionalnom, lokalnom i na nivou škole”. Taj dokument su podijelili sa Ministarstvom prosvjete Crne Gore, kao i sa ostalim institucijama koje se bave obrazovanjem na nacionalnom nivou, u cilju podrške za kvalitetno planiranje, pripremu i realizaciju naredne školske godine. Kaže da je za primjenu tih smjernica neophodno formiranje timova na nacionalnom i lokalnom nivou sa predstavnicima raznih sektora i svih zainteresovanih strana.
“Ovo pitanje tiče se prije svega učenika, njihovih porodica i nastavnika, ali je ono relevantno i za javno zdravlje i ekonomiju cijele zemlje, tako da sve odluke treba donositi na osnovu kontinuiranih konsultacija i u saradnji sa svima kojih se te odluke tiču”, poručuje Kovačević.
Kompromis
Ističe da je upravo jedna od ključnih preporuka UNICEF-a da se odluke o organizaciji nove školske godine zasnivaju na konsultacijama sa različitim sektorima, prije svega obrazovanja, javnog zdravlja i ekonomije, da se uzmu u obzir sve nove informacije o rizicima, kao i da se rad škola prilagođava mjerama očuvanja javnog zdravlja koje se tokom vremena mijenjaju usljed promjena zdravstvene situacije u zemlji.
“Takođe, na osnovu dosadašnjeg iskustva u odgovoru obrazovnih sistema na pandemiju na globalnom nivou, prepoznato je nekoliko krupnih izazova na koje UNICEF preporučuje da se obrati posebna pažnja. Potrebno je unaprijediti kvalitet obrazovanja i prilagoditi podršku potrebama svakog djeteta, a posebno djeci iz osjetljivih grupa. U protivnom, gubitak u učenju biće nesaglediv i može izazvati dugoročne posljedice po djecu i, samim tim, po cijelo društvo”, napominje ona.
Ministarstvu prosvjete skrenuli su pažnju i da sva djeca treba da imaju pristup obrazovanju, bez obzira na način na koji se nastava odvija. Istakli su da prema istraživanju koje su sprovele UN agencije u aprilu ove godine, u našoj zemlji skoro svaka peta (16 odsto) porodica s djecom uzrasta 0 – 18 godina nema pristup kompjuteru ili laptopu s internetom, čime im je onemogućeno da učestvuju u nastavi na isti način kao ostala djeca.
Govoreći o ključnim zamjerkama na onlajn nastavu, Kovačević podsjeća na podatke iz istraživanja koje je agencija Ipsos sprovela uz podršku UNICEF-a u aprilu ove godine – kada je 81 odsto roditelja djece uzrasta 4-17 godina reklo da je zadovoljno kako su škole i vrtići reagovali na krizu izazvanu koronavirusom.
“Svaki drugi (49 odsto) je rekao da i nakon ove krize treba nastaviti sa produkcijom nastavnog sadržaja na televiziji i internetu, a skoro dvije trećine (61 odsto) je izjavilo da su njihova djeca bolje naučila da koriste nove tehnologije kako bi pratila školski program preko interneta. Ovo je veliki uspjeh ako se uzme u obzir da je inicijativa #UčiDoma pokrenuta za samo nedjelju dana i treba pozdraviti napore svih nastavnika koji su u njoj učestvovali”, ističe ona.
Problem
Sa druge strane, kako kaže, kasnije istraživanje koje su Ujedinjene nacije sprovele u junu pokazalo je da skoro dvije trećine (62 odsto) roditelja smatra da su djeca tokom krize naučila manje nego što bi kroz tradicionalne metode nastave.
“Ovi nam podaci govore da su roditelji prepoznali brzu i pravovremenu reakciju obrazovnog sistema na krizu, ali i da su i svjesni mana ovako postavljenog načina nastave na daljinu u vanrednim okolnostima”, navodi Kovačević.
Bitno je, poručuje ona, napraviti razliku između “nastave na daljinu u vanrednim uslovima” i nečega o čemu inače pričamo pod nazivom “učenja na daljinu.” Nastava na daljinu u vanrednim okolnostima je odgovor na krizu, tako da se ne radi o planiranom obrazovnom programu za učenje na daljinu, jer za planiranje, testiranje i razvijanje kvalitetne onlajn nastave u krizi nema vremena.
“Kvalitetno učenje onlajn podrazumijeva postojanje digitalnog kurikuluma i upotrebu novih medija u nastavi i učenju u skladu sa prinicipima digitalne pedagogije. Online nastava i učenje ne znači samo digitalno opismenjavanje učenika koje je neophodno u 21. vijeku, već i razvoj kvalitetnih digitalnih materijala za učenje, uspostavljanje efikasnog onlajn sistema praćenja napretka i ocjenjivanja učenika, i, podjednako važno, inkluzivan pristup koji podrazumijeva prilagođavanje potrebama svakog učenika. Na primjer, zahvaljujući digitalnoj tehonologiji, djeca sa smetnjama vida ne moraju da zavise od članova porodice i prijatelja koji im čitaju školske knjige, već mogu imati pristup digitalnim izdanjima ili Daisy udžbenicima čije je uvođenje u crnogorski obrazovni sistem podržao UNICEF”, precizirala je ona.
Naš obrazovni sistem se, ističe Kovačević, u tom smislu tek izgrađuje i “ključna je dalja podrška nastavnicima za efektnu upotrebu novih tehnologija u učionici, izrada digitalnog kurikuluma, kao i opremanje svih škola”.
Ministarstvo prosvjete ove sedmice objelodanilo je da se pripremaju za redovan početak školske godine, te da će u narednim danima o tome razgovarati sa Instititom za javno zdravlje. Najavili su da će za svaki slučaj snimiti časove za prvo tromjesečje, da to bude plan B, a nikako kao već utvrđena zamjena za redovnu nastavu.
Zbog pandemije koronavirusa škole u Crnoj Gori su zatvorene 16. marta, a nakon toga startovala je onlajn nastava kroz projekat Uči doma, te su na taj način đaci okončali nastavu i nijesu se vraćali u školske klupe.
Djeca sa hroničnim bolestima u riziku
Kada se škole otvore, kaže Kovačević, potrebno je preduzeti sve neophodne higijenske i zdravstvene mjere za očuvanje zdravlja djece, školskog osoblja i porodica i staratelja. U ovom slučaju “mora se uzeti u obzir to da sva djeca nijesu jednako ugrožena od koronavirusa”.
“Na primjer, za djecu sa hroničnim bolestima rizik je mnogo veći i o tome se mora voditi računa. Dakle, potrebno je za svako dijete naći rješenje koje je u njegovom/njenom najboljem interesu. Postoje i nastavnici sa hroničnim bolestima koji su više ugroženi od ostalih, pa se i ta činjenica mora uzeti u obzir”, objašnjava ona.
Iz ovih razloga, kako navodi, neophodne su konsultacije sa učenicima, roditeljima i nastavnicima kako bi od njih saznali koji su sve izazovi sa kojima se suočavaju i na osnovu tih informacija lakše dolazili do efektnih rješenja po mjeri djeteta.
“UNICEF će podržati ovaj proces kroz istraživanje sa roditeljima Crne Gore na ovu temu. Objavljivanjem njegovih nalaza omogućićemo da se glas roditelja više čuje u javnoj debati”, kaže Kovačević.
Uradiće istraživanje sa roditeljima
Kovačević kaže da u narednom periodu planiraju da sprovedu nacionalno reprezentativno istraživanje s roditeljima Crne Gore o obrazovanju djece tokom krize izazvane koronavirusom. Cilj je da omoguće da se njihov glas bolje čuje u javnoj debati na ovu temu.
Preporučeno
“Nastavićemo da pružamo podršku u već tradicionalnim oblastima naše saradnje sa Ministarstvom prosvjete, a to su predškolsko obrazovanje, inkluzivno obrazovanje, kao i razvoj socijalnih i emocionalnih vještina učenika. Nova velika oblast naše saradnje tiče se uvođenja digitalnih tehnologija u obrazovanje kroz jačanje digitalnih vještina nastavnika. U toku je obuka 2.000 nastavnika uz podršku UNICEF-a, a radićemo i na razvoju platforme za onlajn učenje”, rekla je ona.
