S jedne strane, izgradnja ovog objekta uslov je za ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27 i zadržavanje kursa ka članstvu u Evropskoj uniji. U slučaju obustave projekta, Glavni grad bi izgubio grant EU, a suočava se i sa prijetnjom odštete od preko 100 miliona eura ukoliko uskoro ne počne izgradnju kolektora, ali i dobiti ,,žuti karton“ iz Brisela zbog neispunjavanja ekoloških mjerila. Sa druge strane, Botunjani poručuju da su prevareni, da im je nametnut projekat, da ih niko nije konsultovao, i da neće dozvoliti da se, kako kažu, „septička jama gradi u njihovom dvorištu“. Grant EU za ovaj projekat je 33 miliona eura i važi samo do kraja godine.

Direktiva EU

A ono što struka kaže jeste da izgradnja novog Sistema za prečišćavanje otpadnih voda (SPOV) u Podgorici neće imati negativan uticaj na životnu sredinu – pokazuje Elaborat o procjeni uticaja koji je urađen u skladu sa zakonima Crne Gore i direktivama Evropske unije. Naprotiv, kako je navedeno, novi sistem donosi višestruke koristi: od smanjenja zagađenja vodotokova, preko energetske efikasnosti, do zaštite vazduha i zemljišta.

– Novi SPOV će u potpunosti zamijeniti zastarjelo postrojenje iz 1970-ih koje više ne ispunjava ekološke i tehničke standarde. Projekat koristi zatvoreni sistem prečišćavanja, bez ispuštanja štetnih materija u prirodne recipijente – navodi se u dokumentu.

Sistem je projektovan tako da eliminiše sve potencijalne izvore zagađenja. Otpadna voda će biti u potpunosti tretirana, a umjesto ispuštanja u Moraču – kao što se dešavalo u prošlosti – prečišćena voda će zadovoljavati najviše standarde EU. Poseban fokus stavljen je na kontrolu mirisa i gasova, gdje su predviđeni digestori zatvorenog tipa, gas-tight komore i energetsko iskorišćenje proizvedenog metana.

Takođe, novi objekat biće izolovan od okolnih stambenih zona, a svi izvori buke (pumpne stanice, kompresori, agregati) biće smješteni unutar zatvorenih tehničkih jedinica.

Lokacija na kojoj se gradi SPOV udaljena je od zaštićenih prirodnih područja i nema kontakt sa zonama visokog biodiverziteta. Elaborat je precizno mapirao sve moguće uticaje i zaključio da ne postoji direktna ni indirektna prijetnja po floru i faunu. Projektom su predviđene i posebne mjere u slučaju vanrednih situacija – uključujući havarije, požare i eventualne mehaničke kvarove.

Ekološki napredak

Implementacijom ovog sistema Podgorica dobija na ekološkom kredibilitetu. Novi SPOV je jedan od kapitalnih infrastrukturnih projekata koji Podgoricu približava evropskim standardima u oblasti zaštite voda, vazduha i životne sredine.

– Ovaj sistem će omogućiti značajno smanjenje azota, fosfora i biohemijske potrošnje kiseonika u tretiranim vodama, što direktno doprinosi očuvanju rijeka, podzemnih voda i urbanog ekosistema – navodi se u dokumentu.

Međutim mještani Botuna ostaju pri stavu da neće dozvoliti da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda bude izgrađeno na planiranoj parceli u Botunu te da će taj prostor, ako treba, i životima braniti.

Nakon što je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović izjavio da očekuje da će se postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda ipak graditi na planiranoj lokaciji u Botunu, mještani su juče poručili da to neće dozovliti. Projekat, koji uključuje izgradnju glavnog kolektora, tretman kanalizacionog mulja i spalionicu otpada, izazvao je zabrinutost zbog potencijalnog ugrožavanja životne sredine i zdravlja lokalnog stanovništva. Smatraju da je Botun već ekološki opterećen zbog blizine Kombinata aluminijuma i drugih zagađivača, te da bi novo postrojenje dodatno pogoršalo situaciju.

– Mi znamo da nemamo saveznika u Glavnom gradu, ali građani Podgorice treba da znaju da mi nećemo dozvoliti da se postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda gradi u Botunu. Nije uobičajeno da se septička jama gradi u tuđem dvorištu, a Glavni grad hoće septičku jamu u tuđem dvorištu. Mi smo iskoristili sve mogućnosti od samog početka, tri puta smo potpisivali peticije i provjeravali mišljenje mještana Botuna, jesu li i dalje protiv. Svaki građanin je potpisao peticiju da je protiv gradnje Postrojenja na toj lokaciji. Svim institucijama smo poslali to, kao i predstavnicima Evropske unije u Crnoj Gori – poručio je jedan od predstavnika mještana Botuna Slavko Vukčević.

Naglašava da nijesu Botunjani krivi što je Glavni grad prevario Vladu da nema protivljenja mještana, kada je to na Vladi prošlo.

– Nijesmo krivi što su slagali Evropsku banku i kazali da je prva kuća udaljena kilometer, kao i Evropsku uniju da sve ide po planu. Nijesmo mi krivi što su došli u ovakvu situaciju… Nećemo im dozvoliti da grade, po cijenu života, nijesmo sami, u ovom trenutku uz nas je čitava Zeta… Izaći ćemo, blokiraćemo radove. Mi drugoga izbora nemamo, ovo je ozbiljna tema i trebalo je o njoj da misle na vrijeme. Sigurno se postrojenje neće graditi na toj lokaciji – poručio je Vukčević, uz podsjećanje na ekološki problem koji im je napravio bazen crvenog mulja i KAP-a.

Reagovali su i iz koalicije Za budućnost Zete koji se još nadaju da se kolektor u Botunu neće graditi.

– Spremni smo da pružimo svaki vid otpora i da zaustavimo bilo čiji suludi naum da tako nešto učini na teritoriji naše opštine. Vidimo da je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović rekao da je izgradnja kolektora najbliža lokaciji u Botunu, a mi poručujemo Mujoviću da će ga želja biti da mašine zagaze metar unutar zetske opštine. Koliko nas sjećanje služi Mujović je prošle godine Botunjanima obećao da se neće raditi kolektor nakon što je čuo životne priče mještana, e sad jedva čekamo da ga vidimo ponovo u Botunu da im objašnjava kako će se ipak graditi – poručili su oni.

Postojeći kolektor na granici izdržljivosti, prijeti ekološkom katastrofom

Gotovo 50 godina nakon izgradnje, ključni elementi postojećeg Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u Podgorici – primarni i sekundarni digestor – nalaze se na granici konstruktivne izdržljivosti. Stručna komisija, koju je imenovalo krajem prošle godine preduzeće Vodovod i kanalizacija d. o. o. Podgorica, upozorila je u svom opširnom tehničkom izvještaju da je neophodna hitna sanacija i dodatno ojačanje ovih objekata, kao i uvođenje stalnog sistema osmatranja.

– Objekat je projektovan za eksploataciju od najviše 10 godina nakon sanacije. Danas, 17 godina kasnije, digestori su i dalje u upotrebi, a konstrukcija nije redovno osmatrana kako je bilo predviđeno – upozorava Komisija u izvještaju.

Tokom posljednjeg pregleda u novembru 2024. zabilježena su brojna oštećenja – od mrežastih i radijalnih pukotina na krovnim pločama, preko dotrajale hidroizolacije i korozije armature, do prodora vode i prisustva kalcifikacije duž zidova. Posebno zabrinjavaju „špijuni“ postavljeni u betonu – mjerni reperi koji sada pokazuju nove pukotine, a nije poznato u kom momentu su ta oštećenja nastala jer nijesu praćena izvještajima.

Primarni digestor, koji je konstantno pod većim hidrostatičkim i hemijskim opterećenjem (kisela sredina, toplotni šokovi, metan), u mnogo je gorem stanju nego sekundarni. Komisija navodi da se primarni rezervoar često puni do samog vrha, iako je projektom bilo predviđeno da se puni najviše do metar ispod krova.

Komisija preporučuje hitno izradu novog projekta sanacije i ojačanja, bez obzira na budući status PPOV-a. Podgoričko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je locirano u seizmički aktivnom području i, prema izvještaju, u konstrukcijskom smislu „funkcioniše izvan planirane trajnosti“.

Svako oštećenje konstrukcije na digestorima može dovesti do curenja kontaminiranog materijala, problema u sanitarnom sistemu grada i narušavanja javnog zdravlja.

Otpadne vode Podgorica: Kvalitet vode rijeke Morače znatno narušen iznad i ispod uliva otpadnih voda

Kvalitet vode rijeke Morače u Podgorici znatno je narušen, pokazala je analiza na dvije lokacije – iznad i ispod uliva otpadnih voda postojećeg postrojenja za prečišćavanje.

Kako je saopšteno iz preduzeća Vodovod i kanalizacija Podgorica , analizu je u julu uradio Sektor za hidrologiju i kvalitet voda Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, na zahtjev preduzeća Vodovoda i kanalizacija Podgorica.

– Nalazi pokazuju da voda ne odgovara propisanom statusu i da je njen kvalitet znatno narušen na oba mjerna mjesta: iznad uliva otpadnih voda postrojenja (iznad pješačkog mosta) i ispod uliva (iznad mosta Nikšićkog puta). Prema nalazima stručnjaka, voda ispod uliva ima sivo-žutu boju, izražene neprijatne mirise, prisustvo pjene, skrame, suspendovanih čestica i otpada, dok je hemijska analiza ukazala na prekoračenja graničnih vrijednosti za ključne parametre kao što su biološka potrošnja kiseonika, ukupni organski ugljenik, azotni i fosforni spojevi – navodi se u saopštenju.

Dodaju i da je u komentaru analize navedeno da rezultati ukazuju na jasno narušen kvalitet vode ispod uliva postojećeg Postrojenja za prečišćavane otpadnih voda.

– Vrijednosti pojedinih parametara su višestruko iznad dozvoljenih, a vizuelna i hemijska svojstva vode dodatno potvrđuju prisustvo zagađivača. Na vode Morače utiču ulivne otpadne vode Gradskog kolektora i opterećuju njen kvalitet i izvode ga iz zahtijevanog dobrog statusa, ali i u gornjem dijelu ima uticaja i udara zagađenja što pokazuju povišeni sadržaji amonijaka i nitrita – navodi se u dijelu komentara analize.

Iz preduzeća Vodovod i kanalizacija Podgorice naglašavaju da su ovi nalazi još jedan dokaz koliki je značaj izgradnje novog sistema za prečišćavanje otpadnih voda, koji će na ekološki prihvatljiv način riješiti problem prikupljanja i tretiranja otpadnih voda i poboljšati opšte uslove, kvalitet života i zdravlje građana Podgorice.

– Projekat će doprinijeti očuvanju životne sredine na širem području. Jedna od njegovih značajnih dimenzija je zaštita režima podzemnih voda Zetske ravnice, a samim tim očuvanje postojećih vodoizvorišta na teritoriji Glavnog grada, kao i smanjenje rizika od njihovog zagađenja. Zaštitom Morače i njenih pritoka, štiti se i Skadarsko jezero kao najveća akumulacija vode za piće, Nacionalni park Skadarsko jezero, kao i postojeće vodoizvorište Bolje sestre i buduće vodoizvorište Karuč – poručeno je iz podgoričkog Vodovoda iz kog su kazali i da je brza reakcija nadležnih institucija neophodna.