Video
Žunić podsjeća da je Vlada Crne Gore, na sjednici Savjeta za prava djeteta, usvojila Akcioni plan koji predviđa niz mjera resornih ministarstava u cilju prevencije i zaštite djece od nasilja.
Povećanje broja školskih psihologa i socijalnih radnika su među tim mjerama, a iz UNICEF-a očekuju njihovo brzu i uspješnu implementaciju u što skorijem roku.
„Takođe, očekujemo da Ministarstvo prosvjete u što skorijem roku osigura da se program ‘Moje vrline i vrijednosti’ za socio-emocionalni razvoj učenika proširi na sve škole, kao dio svakodnevne nastave i učenja“, kazala je Žunić.
Taj program uveden je u obrazovni sistem Crne Gore 2015. godine, uz podršku UNICEF-a i Zavoda za školstvo. Trenutno se sprovodi u preko 100 osnovnih i srednjih škola, čime se pruža podrška da više od 20.000 učenika, kako kaže Žunić, nauči da prepozna svoje i tuđe emocije, da razvije toleranciju i empatiju i da rješava probleme bez nasilja.
„Za njegovo uspješno proširenje na sve škole ključno je da se pod hitno poveća broj školskih psihologa i pedagoga, jer oni daju podršku nastavnicima da uspješno sprovode ovaj program s djecom“, navela je Žunić.
Uz podršku UNICEF-a i EU, Ministarstvo rada i socijalnog staranja počelo je da radi na izradi petogodišnje strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja.
Žunić navodi da njen cilj mora biti razvijanje i obezbjeđivanje održivosti programa i usluga prevencije nasilja nad djecom, jačanje saradnje između sistema obrazovanja, socijalne i dječje zaštite, zdravstva, policije i pravosuđa na prevenciji nasilja i pružanju djelotvornog odgovora na njega, kroz procedure koje su prilagođene djeci.
„Ta strategija bi takođe trebalo da uključuje programe obuke za lokalne medije, kako bi se osiguralo da o ovom pitanju prava djeteta mediji izvještavaju etički i uz puno poštovanje najboljeg interesa, dostojanstva i privatnosti svakog djeteta“, kazala je Žunić.
Od kraja 2017. godine, UNICEF i Vlada Crne Gore, uz podršku Evropske unije, ostvarili su, kaže naša sagovornica, značajan napredak u sprovođenju međunarodnog programa roditeljstva “Roditeljstvo za cjeloživotno zdravlje za malu djecu”, poznat u Crnoj Gori pod nazivom “Brižne porodice”.
„Do sada je obučeno oko stotinu facilitatora (psihologa, pedagoga, medicinskih sestara, vaspitača i socijalnih radnika), supervizora i trenera. Od 2018. godine, program je sproveden u vrtićima, domovima zdravlja, nevladinim organizacijama i drugim ustanovama u dvanaest opština: Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Danilovgrad, Kotor, Nikšić, Plav, Pljevlja, Podgorica, Tivat i Ulcinj. Preko hiljadu roditelja/staratelja je do sada uspješno završilo ovaj program podrške roditeljstvu. Njegova evaluacija je ukazala da značajno doprinosi smanjenju grubog i nasilnog roditeljskog postupanja s djecom. Uočen je i napredak u pogledu smanjenja problema u ponašanju kod djeteta i smanjenja depresije kod roditelja koji su pohađali program ‘Brižne porodice'“, navela je Žunić.
U pripremi je novi, dvanaesti ciklus ovog programa, pa Žunić poziva roditelje da se o njemu raspitaju u lokalnim vrtićima, domovima zdravlja i nevladinim organizacijama.
Poziva i nacionalne i lokalne vlasti da omoguće da se program “Brižne porodice” proširi na sve opštine u Crnoj Gori kako bi svi roditelji mogli da ga pohađaju besplatno.
Ona podsjeća da se Crna Gora, kao potpisnica Konvencije o pravima djeteta, obavezala da će svakoj djevojčici i svakom dječaku garantovati pravo na život u miru i dostojanstvu i da će ih zaštititi od svih vidova nasilja.
„To, između ostalog, znači da škole moraju biti bezbjedan prostor za svako dijete. Da bi se to postiglo, neophodno je hitno povećati broj školskih psihologa. Sada svega 73 psihologa pruža podršku svoj djeci koja pohađaju predškolske ustanove, osnovne i srednje škole u Crnoj Gori, a kojih je 120.000“, kazala je Žunić.
Zaključuje i da se sistem socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori suočava s problemom ograničene dostupnosti podrške porodicama i djeci u riziku ili žrtvama nasilja, a održivost postojećih usluga stalno je pod znakom pitanja.
Iz tih razloga, UNICEF je pozvao da se pod hitno poveća broj socijalnih radnika u Crnoj Gori, a samim tim i dostupnost usluga podrške djeci i porodicama u riziku.
„Baveći se njihovim specifičnim izazovima, kroz savjetovanje, porodičnu terapiju i sveobuhvatne planove podrške, mogla bi se spriječiti pojava nasilja. UNICEF-ova analiza iz 2018. pokazala je da centrima za socijalni rad u Crnoj Gori nedostaje najmanje 50 socijalnih radnika, koji bi trebalo da rade kao voditelji slučaja i obezbijede usluge podrške djeci i porodicama u riziku u njihovoj lokalnoj zajednici“, istakla je Žunić.
Preporučeno
Portal Dnevno obratio se i Ministarstvu prosvjete sa pitanjima o broju psihologa i socijalnih radnika u prosvjeti, kao i uopšte o sistemu socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori.
