Video
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović (Nova srpska demokratija) kazala je da će se stati na tome dok se ne zauzme jedinstven stav o narednim koracima – da li će se birati jedan sudija, te da čekaju mišljenje Venecijanske komisije o biranju jednog sudije na mjesto Dragane Đuranović.
Na konkurs koji je Skupština raspisala 23. decembra 2024. godine prijavilo se 13 kandidata.
Čeka se mišljenje
Svi dosadašnji kandidati su pred Ustavnim odborom kazali da smatraju da to tijelo nije izašlo iz okvira svojih nadležnosti kada je konstatovalo prestanak sudijske funkcije sutkinji Đuranović.
Takva odluka je izazvala blokadu rada parlamenta, udaljenje dijela opozicionih poslanika sa plenuma, a na Ustavnom odboru su poslanici Demokratske partije socijalista bacili dimnu bombu…
Radović i Velimirović su juče takođe kazali da ne smatraju da je Ustavni odbor izašao iz svojih nadležnosti kada joj je konstatovao prestanak sudijske funkcije.
Iz Venecijanske komisije juče je poručeno da će izraditi mišljenje o ustavno-pravnom sporu koji je nastao nakon što je Ustavni odbor Skupštine konstatovao prestanak mandata dijelu sudija Ustavnog suda pozivajući se na ispunjenje uslova za starosnu penziju. Prema informacijama portala RTCG, Venecijanska komisija zvanično je obavijestila Vladu Crne Gore da će izraditi mišljenje o tom sporu s aspekta međunarodnih standarda i komparativne prakse, ali neće ocjenjivati individualni slučaj sutkinje Đuranović i odluke o njenom penzionisanju.
Vlada je zvanično krajem marta uputila zahtjev Venecijanskoj komisiji, „u skladu sa sporazumom predstavnika vladajuće većine i opozicije“. Obje strane traže mišljenje, ali i preporuke u cilju otklanjanja nedoumica.
U svom pitanju, vladajuća većina tvrdi da su ispunjeni svi formalni uslovi za prestanak funkcije sudije po sili Ustava i da je riječ o činjenicama koje ne zahtijevaju glasanje ni odluku Ustavnog suda. Tvrde da je Ustavni odbor Skupštine imao i pravo i obavezu da reaguje, shodno ustavnoj obavezi.
Smatraju da se u ovakvim situacijama pitanje tretira u skladu sa Zakonom o PIO, a ne Zakonom o radu, kako tvrde pojedine sudije i predstavnici opozicije.
Opozicija, međutim, smatra da je Ustavni odbor prekoračio svoja ovlašćenja, jer nije sačekao formalnu odluku Ustavnog suda. Smatraju da je odluka suda bila obavezna. Predočili su da ustavnost u formalnom smislu podrazumijeva da odluke donosi nadležni organ, a to je u ovom slučaju isključivo Ustavni sud Crne Gore.
Mirjana Radović – Goran Velimirović (FOTO: Skupština CG)
Mali kapaciteti
Mirjana Radović je glavna savjetnica u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u oblasti zaštite od zlostavljanja, bezbjednost i Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM). Kazala je da nikada nije bila član nijedne partije, da je karijeru počela u NVO, te da je bila jedan od autora izvještaja o napadima na novinare i imovinu medija.
Ona je juče, odgovarajući na pitanje poslanika Admira Adrovića što misli o rokovima ustavnih žalbi, kazala da je postojala odredba prema kojoj je u roku od 18 mjeseci trebalo donijeti odluku, ali da je to previše ambiciozno. Ona smatra da Ustavni sud ne bi trebalo da ima odredbe o rokovima.
Ona je podsjetila da je na sajtu Ustavnog suda navedeno da on radi sa 40 odsto popunjenosti, te da je neophodno da se obezbijede puni kadrovski kapaciteti. Zbog toga, kaže Radović, jasno je da se ne mogu očekivati puni rezultati.
– Efikasnost jeste bitna, ali kvalitet je na prvom mjestu – rekla je ona.
Radović je juče kazala i da se profesionalni integritet ne može kupiti jer „on postoji ili ne postoji“.
– Sudska grana vlasti je nezavisna, moje iskustvo je pokazalo da interesovanje javnosti za neke slučajeve može da doprinese kvalitetu presude – kazala je Radović.
Drugi kandidat koji je juče saslušan je advokat Goran Velimirović. On je rekao da je Crna Gora mala zemlja, sa ograničenom kadrovskom bazom.
– Ograničavanjem dužina rada sudija ta baza dodatno se smanjuje. U mnogim zemljama Evrope, a i u Americi, sudije Ustavnog suda biraju na doživotni mandat. Sudije Ustavnog suda najvažnije su u državi i sudska vlast je najznačajnija grana vlasti – naglasio je Velimirović.
Predložio je da treba podići kriterijume za stupanje na sudijsku funkciju, kao i da bi se veting model, kako je rekao, mogao primijeniti u Crnoj Gori.
On je rekao i da je aktuelni Sudski savjet „rezultat kompromisa vlasti i opozicije“, ali i da dobro radi svoj posao.
Kazao je da bi mu funkcija sudije Ustavnog suda bila kruna karijere, jer je počeo kao sudija krivičar u Višem sudu, a od 2008. se bavio advokaturom.
Na pitanje što misli o odluci da se penzioniše sutkinja Đuranović, Velimirović je odgovorio da smo kao društvo previše dali na značaju pitanju da li će sudija ići u penziju sa 66 ili 67 godina. On je kazao da u nekim državama ne postoji to ograničenje, te da je Ustavni sud iznad svih sudova i može ukidati odluke Skupštine, pa da te sudije treba birati među najistaknutijim pravnicima.
On je istakao i da bi se problem velikog broja predmeta u Ustavnom sudu riješio tako što bi trebalo zaposliti ljude na sistematizovana radna mjesta saradnika koja još nijesu popunjena, te da je moguće raspravljati i o utvrđivanju novih mjesta.
Preporučeno
Podsjetimo, kandidati za sudije Ustavnog suda su Alija Beganović, Marko Blagojević, Goran Velimirović, Zoran Vukićević, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Nenad Đorđević, Jovan Jovanović, Sanja Maslenjak, Medina Mušović, Milva Prelević i Mirjana Radović.
