Video
“Želimo da informišemo i obradujemo roditelje kojima po odluci suda povjereno staranje o djetetu, da im ubuduće za prelazak granice sa djetetom više neće biti potrebna saglasnost drugog roditelja, već će biti dovoljna sudska presuda, a i izdavanje putne isprave, pasoša, djetetu povjerenom na staranje jednom roditelju će biti značajno olakšano, i neće trebati saglasnost drugog roditelja ukoliko se procijeni da postoji opstrukcija. Takođe smo propisale i mogućnost izdavanja pasoša za ovu djecu, po hitnom postupku, ako okolnosti to iziskuju”, poručuju iz Ženskog kluba.
Ženski klub je, kako kažu, uspio da svojim amandmanima na Krivični zakonik propiše obavezu nadležnom ministarstvu da moraju da vode registar počinioca krivičnih djela protiv polnih sloboda nad maloljetnim licima, kao i mjere posebnog nadzora nakon odslužene kazne, a koje podrazumijevaju zabranu primicanja mjestima gdje se okupljaju djeca, poput škola, igrališta, redovno javljanje policiji, posjete stručnim savjetovalištima, kao i obavezu poslodavca da pri zapošljavanja na pozicijima koje podrazumijevaju rad sa djecom da izvrši provjeru da li se lice nalazi u evidenciji počiniova ovih djela.
“Jako smo ponosne što smo uspjele da kroz izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju ubuduće obezbijedimo bračnim i vanbračnim partnerima, kao i ženama koje ne žive u bračnoj ili vanbračnoj zajednici a koje imaju problema da se ostvare kao majke, da mogu o trošku države da imaju šest pokušaja medicinski potpomognute oplodnje, a omogućile smo i muškarcima da o trošku države imaju jedan pokušaj liječenja muške neplodnosti metodom „Micro TESE” u svrhu medicinski potpomognute oplodnje. Uspjele smo i da podignemo starosnu granicu žene za besplatne pokušaje medicinski potpomognute oplodnje na 50 godina. Takođe smo se izborile i da oboljelim od maligne bolesti ili druge teže bolesti čije liječenje zahtijeva primjenu terapija koje će dovesti do neplodnosti, a nemaju djecu, se omogući prezervacija fertilnosti nekom od adekvatnih metoda na period od pet do deset godina ili duže, u skladu sa medicinskim indikacijama i predlogom struke”, poručuju iz Ženskog kluba.
Navode i da je značajno unaprijeđen Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji.
“Radujemo se da su svih naših 24 amandmana na predloženi tekst usvojeni i postali sastavni dio zakona. Naši amandmani su omogućili da se zakon odnosi i na žene koje nijesu u bračnoj ili vanbračnoj zajednici, omogućen je uvoz genetskog materijala, polnih ćelija i tkiva, zatim osnivanje banke polnih ćelija i tkiva, kao i ćitav niz drugih značajnih novina koje će omogućiti onima koji imaju problema da se lakše ostvare kao roditelji. Znajući da ova rješenja ne znače mnogo, ukoliko se ne omoguće materijalna sredstva za njihovu realizaciju, pa smo u tom smislu, kroz naš amandman, obezbijedile milion eura u Budžetu 2022. godine za ovu svrhu”, stoji u saopštenju Ženskog kluba.
Pošto su, kako kažu, vrlo glasne zagovornice osnivanja Banke humanog mlijeka u Crnoj Gori, kako bi kroz taj projekat pokušali da smanjimo smrtnost prijevremeno rođenih beba, a sva istraživanja ukazuju da značajan doprinos ima korišćenje humanog mlijeka, te su amandmanom na Budžet za 2022. godinu obezbijedile pola miliona eura u tu svrhu.
“Očekujemo da će naš partner u ovom projektu, UNICEF, takođe dati značajan doprinos i da ćemo zajednički, do kraja sledeće godine i mi dobiti Banku humanog mlijeka, kao što je imaju mnoge zemlje u našem okruženju”, kažu u Ženskom klubu.
Uspjele su, kako navode i da kroz amandmansko djelovanje povećaju izdvajanje iz Budžeta za 2022. godinu za Državni arhiv u iznosu od 29.000 eura, i da ta sredstva budu opredijeljena namjenski za realizaciju naučnog projekta Žene u crnogorskoj patrijahalnoj kulturi 1879-1918. Projekat je nastao kao rezultat decenijskog rada etnološkinje i arhivistkinje Slavke Jovićević.
Preporučeno
“Po prvi put ćemo „iz ženskog pera” imati mogućnost da se upoznamo kako su naše pretkinje živjele krajem devetnaestog i početkom dvadesetog vijeka. Novim, rodno osviješćenim, pristupom reinterpretacije istorijskog i kulturnog identiteta crnogorske žene, nadamo se da će se ispraviti istorijska nepravda prema našim pretkinjama i dati im zasluženo mjesto u našoj istoriji i kulturi. Žensko kulturno-istorijsko nasleđe Crne Gore zahtijeva da bude podrobnije istraženo, sačuvano od zaborava i prezentovano kao neodvojivi dio našeg ukupnog nasleđa, a ovo je samo početak našeg doprinosa, kao Ženskog kluba, tome cilju”, zaključuje se u saopštenju Ženskog kluba.
