Uticaj Kine i drugih sila: Veliki igrači za negativan uticaj koriste nedostatke našeg sistema

To je poruka sa okruglog stola „Izloženost Crne Gore uticaju Kine: Prijetnja ili šansa za razvoj“ koji je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) organizovao u saradnji sa Centrom za međunarodno privatno preduzetništvo (CIPE) iz Vašingtona.

Predsjednica CDT-a Milica Kovačević, ukazala je da istraživanja ukazuju da se negativne posljedice i negativni uticaji stranih država dešavaju zbog naših deficita, odnosno nedostataka u sistemima Crne Gore i zemljama regiona, nedostatka demokratskog i ekonomskog upravljanja, saopšteno je iz CDT-a.

„Ranjivosti naših društava, institucija i zakonodavstava predstavljaju povoljnu zonu za rast i razvoj i negativnih efekata tih uticaja“, kazala je Kovačević.

Kod političkih uticaja, dodala je, imamo iskorištavanje političke polarizacije unutar zemalja, nedostatak demokratije u zemlji, demokratije u političkim partijama i drugih problema u vladavini prava. Kada su u pitanju medijski uticaji, kazala je, iskorištavaju se manjak slobode izražavanja, nedovoljna zaštita za medije koji izvještavaju u u javnom interesu, te zajednički jezik koji omogućava negativni strani uticaj i kroz medije.

„Ekonomski uticaji kreću od toga da su region i naša zemlja u kontinuiranoj potrebi za finansijskim sredstvima, da zbog nedostataka u vladavini prava, pravosuđu ne mogu da se privuku investicije koje ispunjavaju visoke standarde i dolaze sa destinacija koje su zbog transparentnosti i svog demokratskog potencijala poželjnije“, istakla je Kovačević.

„Mi smo došli do toga da smo primjer kako mala ekonomija može doći u situaciju ekonomske i političke zavisnosti ukoliko ne vodi računa o tome kako da zaštiti svoje najvrijednije resurse“, rekla je ona i dodala da je Ruski uticaj bio najvidljiviji zato što je pokazao da se sa malom količinom novca može izvršiti veliki uticaj.

Sve na šta je skretana pažnja, Crnoj Gori se, kako je kazala, ponavlja.

„Iste ranjivosti koristi naredna sila koja je zainteresovana i naredni veliki igrač, ne samo u Crnoj Gori nego i u regionu, kao dio neke šire strategije. Mi to dočekujemo nespremni i na isti način. Već se naša situacija sa veličinom duga prema Kini izučava kao primjer za dužničku diplomatiju“, rekla je Kovačević.

Profesor u školi za globalne studije na Univerzitetu u Bostonu, Vesko Garčević, kaže da u posljednjih 20 ili 30 godina možemo da identifikujemo uticaje nekoliko država na naš region. Ističe da su četiri važna aktera – EU, Rusija, Sjedinjene Amerčke Države i Kina kao novi akter i dodaje da se ne može isključiti ni Turska.

„Način na koji sarađujemo sa njima se preliva na način na koji se država razvija“, rekao je Garčević.

Dodaje da je proces EU integracija u posljednjih desetak godina postao previše tehnički a sve manje politički, da su se SAD dosta provukle iz ovog regiona i da su im prioriteti na drugim mjestima.

„Način na koji sarađujemo sa Kinom, ne samo Crna Gora, nego cio region, dugoročno nije dobar za ove zemlje. Možemo da kažemo da zemlje koje imaju hibridne režime, u koje možemo da svrstamo skoro sve države na Balkanu, imaju intenciju da sarađuju sa drugim hibridnim režimima. I ne samo da sarađuju nego i da kopiraju model razvoja i upravljanja državom koji je prisutan u tim državama“, kazao je Garčević.

Očiti primjer za region je, kako kaže, „vakcina diplomatija“.

„Pogledajte kako Srbija kopira model ponašanja Pekinga u regionu, praktično djelujući na isti način po istim principima“, naveo je Garčević.

Nezapadni uticaji su još uvijek prijetnja

Direktorica Politikon mreže Jovana Marović, ocijenila je da su „nezapadni“ uticaji za sada prijetnja.

„A da li će biti šansa zavisi od država Zapadnog Balkana i od toga da li će jačati svoje institucije i u kom smjeru će ići procesi evropskih integracija“, kazala je ona i dodala da su drugi strani uticaji, nažalost, u ovom trenutku podjednako važni i u Crnoj Gori i regionu kao i uticaj EU.

„Rusija se najčešće pominje kao politički uticaj, ali i kod drugih uticaja je sada taj politički uticaj već prisutan, iako se sada govori o perspektivi da li će Crna Gora moći da vraća zajam i da li će to imati političkih implikacija. Uticaj Turske, Kine pa i drugi uticaji koji se zanemaruju, ulaganja Ujedinjenih Arapskih Emirata i Azerbejdžana, sve to ima veze sa netransparentnošću i svim onim obrascima koje vezujemo za Kinu ili Rusiju“, navodi ona.

„Uticaj nezapadnih država se odnosi na budžet i finansijsku stabilnost država Zapadnog Balkana i najčešće se izučava primjer Crne Gore i autoputa kada je riječ o toj finansijskoj nestabilnosti. Drugi nivo uticaja je onaj na životnu sredinu, ti uslovi najčešće nisu najbolje iskomunicirani i dogovoreni i to je uvijek na štetu domaćina. Na neki nači ide se u susret investitorima i onima koji žele da ulažu u zemlje Zapadnog Balkana i narušava se životna sredina“, rekla je Marović.

Treći se, kako kaže, odnosi na proces evropskih integracija.

„Sve države Zapadnog Balkana žele da budu članice EU i ispunjavaju određene kriterijume. Ali, samim tim što neke države iskorištavaju slabosti vladavine prava na Zapadnom Balkanu i podstiču praznine u vladavini prava u svojim uslovima, mi se udaljavamo od evropskog puta i jačaju problemi u vladavini prava. Imamo i uticaj na ljudska prava, samim tim što su investicije i projekti izuzetno netransparentni, ograničavamo pravo javnosti da bude informisana i da ima neku vrstu kontrolnog i nadzornog mehanizma u sprovođenju takvih projekata“, ističe Marović.

Dodatno je, kaže, problematičan korozivni kapital.

“Takav novac doprinosi da države Zapadnog Balkana upadaju u zamku duga, da se ti problemi u vladavini prava još više jačaju“, kazala je Marović i dodala da podaci za prošlu godinu govore da je najveći broj stranih kompanija u Crnoj Gori vlasništvu zemalja koje nisu EU.

„To su Truska, Rusija, Srbija i Ukrajina. Na tom spisku nemate one kompanije koje su vlasništvo zemalja EU“, poručila je Marović.

Kreiran ambijent za investicije iz Rusije, Kine, UAE…

Direktor istraživačkog centra u MANS-u Dejan Milovac kazao je da, kada je u pitanju ekonomski uticaj sa strane, on nije bio uslovljen samo potrebom da Crna Gora ima neku vrstu zamjene za EU.

„Već prije svega, godinama i decenijama se u Crnoj Gori stvara takav poslovni ambijent da kompanije koje dolaze iz zemalja sa negdje sličnim kapacitetom vladavine prava mogu da ulažu u Crnu Goru. Zbog toga imamo kompanije iz Rusije, UAE, Kine…“, rekao je Milovac.

Kako kaže, za Crnu Goru je specifično da i zapadne kompanije koje ovdje dođu budu dio afera.

„Kao Telekom. Čak i takve kompanije, koje u drugim zemljama posluju sasvim legalno. Ne može slučaj Telekom da se desi u Velikoj Britaniji ili Francuskoj, to se desilo u Crnoj Gori. Mi smo kada je u pitanju korupcija, stvorili takav ambijent da gotovo isključivo takva vrsta kapitala dolazi u državu, što nam se vratilo kao bumerang, naročito kada su u pitanju privatizacije“, ističe Milovac.

Milovac kaže da se za projekat auto-puta ne može govoriti da je bio nusprodukt nedostatka kapitala – već okruženja koje je kreirala Crna Gora.

„Odgovor tužilaštva i pravosuđa na zarobljavanje države od stranog kapitala je takav da možemo da vidimo da kapciteti i politička volja nisu bili adekvatni, nije mogao da obezbijedi da bilo koji investitor može imati svijest da dolazi u uređenu državu u kojoj korupcija i kriminal ne mogu da mu obezbijede tender, građevinsku dozvolu. Niko ih nije primoravao da poštuju naše zakone“, kaže Milovac.

Kovačević je rekla i da model auto-puta nije nov.

„On se koristio ranije, Kina ga koristi u cijelom regionu. Priča o makedonskom autoputu je gotovo identična, potpisuju se međudržavni ugovori koji imaju snagu veću od zakona, onda se pretočio u poseban zakon o auto-putu, izbjegnuti su svi naši nacionalni propisi“, rekla je ona i posebno istakla to što je u slučaju spora za arbitražu zadužen sud u Pekingu.

Milovac je podsjetio da je finansiranje auto-puta označeno kao tajna.

„Ugovori sa podizvođačima nisu bili stvar tendera, a neki od njih su postali građevinski giganti. Isplate CRBC-u i podizvođačima i dalje su tajna. Brojni primjeri izgradnje sličnih projekata, i u zemljama koje imaju veći demokratski kapacitet od Crne Gore, a gdje je radio CRBC i druge kineske građevinske kompanije, govore da je gotovo nemoguće da nije bilo korupcije“ rekao je Milovac.

Šta je sa Tarom?

On je rekao i da kada je u pitanju nova Vlada, zabrinjava to što nemamo nikakvu aktivnost za zaštitu rijeke Tare koja je devastirana prilikom radova na auto-putu.

„Takođe, Ministarstvo kapitalnih investicija neće se detaljnije baviti da li je bilo korucije već će čekati da se završi auto-put“, kazao je Milovac.

Marović je, podsjećajući na procjene Svjetske banke da bi javni dug Crne Gore mogao da dostigne 94 odsto BDP-a, kazala da je to dodatno problematično ako se uzme u obzir da se nova Vlada zadužila 750 miliona eura.

„Imamo i izjavu predsjednika države da je auto-put uticao na ekonomski oporavak države – a to ne može biti slučaj. Nova vlast je više kritikovala ovaj projekat dok je bila opozicija, sada nemamo izjava u tom smjeru“, kazala je Marović.