Video
“Pišu nam da ih ne zaboravimo, šalju slike porodice, djece. To je najteži dio. Da mogu svima bih pomogao. Ovako ih utješim i uvjeravam da ćemo pomoći ali mnogi su izgubili nadu”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Barčić, predstavnik za Balkan američke humanitarne organizacije “Mercury one”.
Ova organizacija, kaže, spremna je da finansira projekat prevoza, smještaja i edukacije avganistanskih migranata u Crnoj Gori. Kako je ispričao, njihov boravak bio bi vremenski ograničen, ne duže od tri mjeseca, na lokaciji koju odredi Vlada. Sve toškove snosila bi njihova organizacija, a Crna Gora ne bi imala materijalnih izdataka.
Vlada Crne Gore je najavila 23. septembra da će razmatrati mogućnosti za prijem ograničenog broja izbjeglica iz Avganistana, formiranjem Međuresorske radne grupe.
Potpredsjednika Vlade Dritan Abazović je saopštio da podržava inicijativu organizacije “Mercury One“ za prihvat izbjeglica iz Avganistana u Crnu Goru, u skladu sa kapacitetima kojima Crna Gora raspolaže.
Nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) napustile Avganistan, kontrolu nad zemljom preuzeli su talibani čime je okončana dvadesetogodišnja vladavina avganistanske vlasti potpomognuta SAD. Evakuacija sa kabulskog aerodroma je počela 14. avgusta. Do kraja mjeseca je evakuisano više od 123.000 ljudi među kojima su bili američki državljani, Avganistanci i državljani trećih zemalja koji su radili za dotadašnje državne institucije.
Vlada samo potvrdila da je primila molbu
Barčić kaže da je organizacija “Mercury one” već evakuisala 2.000 ljudi. Prema njegovim riječima u bazama u Evropi i Americi već ima 120.000 migranata.
“Prije evakuacije za Ameriku neophodno je da se dobije posebna imigraciona viza, da se odrede zdravstveni pregledi. Naravno, dosta njih je neophodno i socijalizovati. Imamo visokoobrazovane ali i one koji nikada nisu napustili Avganistan. Neki od njih ne znaju šta je semafor. Njih treba pripremiti za drugačiju civilizaciju. Za to nam treba tri mjeseca”, rekao je Barčić.
Za to bi iskoristili par mjeseci u nekim od država Balkana. Za sada su, kako nam je rekao, Sjeverna Makedonija i Albanija prihvatile inicijativu ali još nije poznato koliko će migranata prihvatiti. Slovenija i Bosna i Hercegovina dalje razmatraju.
“U pregovorima sam sa vlasnikom kruzera koji je usidren u Baru. To bi bio idelan prostor – dovoljno soba, uređenog prostora, klinika, a pritom bismo imali kontrolu pristupa – ko ulazi ko izlazi. Vidjećemo da li će nam izaći u susret”, kaže Barčić.
Molbu prema Vladi su formalizovali ali su im, za sada, odgovorili da su primili mail i da će im odgovoriti naknadno. Raduje ih to što, kako kaže, mnoge nevladine organizacije i tijela UN-a u Crnoj Gori su spremni da pomognu.
Prioritet evakuacija žena i djece
Kako je ispričao, samo u Mazar Šerifu je na hiljade onih koji čekaju evakuaciju, krijući se po sigurnim kućama ali postoje prioriteti.
“Žene i djeca su nam prioriteti. Takođe i oni ljudi koji su sigurno osuđeni na pogibiju ukoliko ih talibani nađu. To su sudije i tužioci koji su osuđivali teroriste talibane ISIS-a. Takođe i upravnici zatvora, piloti, visokopozicionirani oficiri vojske. Oni su prvi na listi talibana. Ukoliko ih nađu neće preživjeti”, priča Barčić.
Mnogi, kako kaže, gube nadu.
“Bila je osmočlana porodica. Suprug i žena sa šestoro djece, od kojih je četvoro mlađe od deset godina. Imali su sve neophodne papire od EU jer su direktno radili za NATO. Trebalo je samo da dođu do ulaza na aerodrom i da ih sprovedemo. Međutim, bilo je previše ljudi na aerodromu, oni koji su trebali da ih izvuku nisu ga vidjeli, nisu uspjeli da ga prepoznaju. Dali smo mu uputstvo da maše bijelom majcom ali to nije bilo dovoljno. Onda se stvorila napeta atmosfera, on je postao malo agresivan i talibani su ga izbacili sa aerodroma”, navodi Barčić.
Dodaje da su ga ubjeđivali da opet dođe sjutra, da se organizuju ali njegov odgovor je bio jasan.
“Napisao mi je da je izgubio nadu, da mu nije suđeno i da ne želi više da pokušava. Vratio se u provinciju i ugasio telefon. Ne znamo ništa o njemu”, kaže Barčić.
Opisao je i jednu uspješnu spasilačku misiju.
“Kontaktirala nas je jedna firma iz Amerike da pomognemo baki od 65 i djevojčici od 12 godina, čiji roditelji su poginuli. Tih dana nije bilo aviona i tražili smo načine. Odrađena je evakuacija preko brda kako bi se došlo do Pakistana. Zamislite ženu sa unukom preko brda u pratnji četvorice. Išli su na magarcu i pješke. Za to su nam tražili 20.000 eura. Donaciju za tu akciju ponudila je crkva iz Teksasa. Kada su oni koji su pomogli čuli da crkva daje pare odbili su da prihvate novac i posao odradili besplatno. Ovaj primjer je pokazao mali tračak humanosti”, dodaje Barčić.
Kako izgleda proces evakuacije
“Imamo četiri aviona na aerodromu u Mazar Šerifu. Sve je spremno, kopije ličnih karata, pasoša, brojeve imigracionih viza, podatke o djeci, pisma namjere i sponzore koji treba da ih u Americi dočekaju. Nama je odgovoreno da ta četiri aviona mogu da uzlete i da napuste Avganistan”, rekao je Barčić.
Ali Vlada, navodi Barčić, mijenja pravila i uvodi nove procedure ugovaranja koga će pustiti.
“Sada gledaju koga će da puste a trenutno je situacija komplikovana. U posljednjih 10 dana su samo dva aviona poletjela. Talibani komplikuju. Kada se dogovorimo, kada se sve procedure ispoštuju, oni dodaju neko novo pravilo. Na primjer – zahtjevaju da svi imaju pasoš koji je validan a nema institucije koja bi im to izdala jer je mnogo ljudi pobjeglo iz kuće bez ičega, spalilo dokumenta ili su im oduzeta. Sve teže je izvući ljude. Imamo još najviše dvije sedmice ili će posle toga teško bilo ko izaći”, istakao je on.
Evakuacija izbjeglica za talibane je biznis
Ispričao je da se talibanima plaćaju velike sume da puste avion da uzleti. Procedura evakuacije, kaže, svodi se na trgovinu.
“Ima onih što kažu da time što im se daju pare se opet finansira terorizam ali oni više nisu teroristi već su preuzeli vođenje države i postali Vlada. Talibani smatraju da novac koji Amerika ima u Avganistanu pripada njima i sada ucjenjuju – ukoliko im taj novac ne prepustite nećemo dozvoliti da iko više napusti Avganistan”, kazao je Barčić.
“Prije dvije sedmice američka organizacija platila je 30 miliona za evakuaciju 200 ljudi. To su ogromne cifre”, dodao je Barčić.
Admir Barčić je od 2008. do 2016. godine, boravio u Avganistanu gdje je radio na obezbjeđenju više međunarodnih organizacija koje su imale misije u toj državi. Za to vrijeme stekao je, kako kaže, mnogo prijatelja kojima danas pokušava da pomogne.
Preporučeno
“Posle života tamo drugačije gledate na sve. Cijenite više sve ono što imate. Preko 500 osoba je radilo za našu firmu. Zato smo i napravili jednu mrežu preko koje pokušavamo da budemo u kontaktu i pomognemo koliko možemo”, zaključuje Barčić.
