Vlada dovela u pitanje spremnost države da reaguje na požare

Nova tenderska procedura za osiguranje aviona koji se koriste za gašenje požara je u toku i pokrenula je Uprava za katastar i državnu imovinu. Ali su kašnjenje i propusti već proizveli nesagledive posljedice.

Umjesto pravovremene reakcije, Vlada je najprije na sjednici 7. oktobra odgodila odlučivanje o informaciji o potrebi unapređenja stanja u Avio-helikopterskoj jedinici, koju je dostavio MUP sa prijedlogom hitnih mjera, da bi sedam dana kasnije bilo odgođeno odlučivanje o informaciji o potrebi nabavke srednjeg višenamjenskog helikoptera čija bi namjena bila i zaštita i spašavanje. Za tu letjelicu iz budžeta je trebalo opredijeliti od 13 do 15 miliona eura bez poreza, navodi se u zvaničnim dokumentima u koje je Pobjeda imala uvid.

S obzirom na to da se nije odlučivalo ni o nabavci helikoptera, iz MUP- su kroz više zvaničnih zahtjeva i informacija upozoravali da će 1. decembra isteći ugovor o osiguranju za jedan helikopter i jedan protivpožarni avion koji su tada bili u letnom stanju, kako bi se blagovremeno raspisao tender kojim bi se regulisalo to pitanje.

Sredstva uplaćena kasno

Sa reakcijom se zakasnilo i pored više obraćanja MUP-a koji je ukazao da nedostaju odgovarajuća sredstva za produženje kasko osiguranja letjelica.

Ta sredstva su preko Ministarstva finansija i socijalnog staranja opredijeljena posredstvom Uprave za katastar tek 29. decembra, ali to je bilo kasno da se u zakonskoj proceduri provede postupak javne nabavke, odnosno tendera za osiguranje letjelica.

Rezultat je bila situacija da od šest vazduhoplova, koji bi, uz ulaganja, trebalo da budu funkcionalni, u jedinici u tom momentu budu ispravni samo jedan protivpožarni avion i jedan helikopter. Ali, zbog nedostatka osiguranja, ni jedan ni drugi ne mogu da lete…

Iz MUP-a je juče zvanično saopšteno da i pored činjenice da su u informaciji od 4. oktobra na sve ove aspekte ukazali Vladi kroz zvaničan prijedlog, odgovor nijesu dobili. Dodali su da im nijesu poznati konkretni razlozi zašto je prolongirano odlučivanje o sprovođenju traženih mjera i opredjeljenju adekvatnih sredstava da Avio-helikopterska jedinica bude operativna.

Program prihvaćen, tu se stalo 

Na osnovu uvida u dokumentaciju kojom je inicirano unapređenje stanja crnogorske efektive koja bi mogla da odgovori na vanredne situacije, pa i saniranje šteta od požara, MUP je prvo Vladinoj Komisija za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku, u maju prošle godine predložio Program razvoja Avio-helkopterske jedinice i izgradnje sistema helikopterske hitne pomoći (HHMP) i helikopterskih policijskih operacija za period od 2021 – 2031. godine.

Vlada je u zaključcima od 3. juna uvojila predloženi program i zadužila MUP da u saradnji sa MFSS prati realizaciju programa.

Nakon toga, iz MUP-a je uslijedilo slanje informacije u oktobru kojom je naznačeno da je budžetom za 2022. godinu neophodno obezbijediti 7,3 miliona eura, kako bi AHJ elementarno funkcionisala i mogla da pristupi proceduri javnih nabavki, između ostalog, u cilju obezbjeđivanja održavanja i osiguranja vazduhoplova.

Iz MUP-a su juče podsjetili da je budžetom za 2022. godinu umjesto navedene cifre za unapređenje stanja letjelica, za cijeli program zaštita i spašavanje, u okviru kojeg je i AHJ, opredijeljeno ukupno 3.980.824,85 eura.

Podsjetili su da je u informaciji iz oktobra, iz tog resora potencirano da osiguranje vazduhoplova ističe 1. decembra 2021. godine, te da su opredijeljena sredstva u iznosu od 245.000 eura nedovoljna za kasko osiguranje tri protivpožarna aviona i dva velika helikoptera, odnosno da je zbog kompleksnog reosiguranja na rok kraći od 12 mjeseci, hitno potrebno dodatnih 200.000 eura.

Vlada Crne Gore je, kako su pojasnili, zaključkom broj 04-4797/2 od 7. oktobra 2021. sa sjednice održane istog dana, odgodila odlučivanje o informaciji o potrebi unapređenja stanja u AHJ.

Nakon stavova Vlade, odnosno odgađanja odlučivanja, ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović se obratio i Vladinom Koordinacionom timu za zaštitu i spašavanje. Iz tog obraćanja proističe upozorenje da je „odlaganje odlučivanja o predmetnim informacijama prouzrokovalo višestruke probleme i štete u sistemu zaštite i spašavanja koji će se odraziti i na požarnu sezonu, čime se ugrožava javni interes i pravo građana na adekvatnu protivpožarnu zaštitu“.

-Napominjem da je Ministarstvo unutrašnjih poslova blagovremeno predlagalo niz mjera i aktivnosti kako bi se izbjegla trenutna situacija, a to je da su na dan 1. decembra 2021. godine svi vazduhoplovi MUP-a prizemljeni, iz navedenih razloga, iz čega proizilazi da je izostala adekvatna priprema za predstojeću protivpožarnu sezonu, kao i da je stopirano sa ostalim aktivnostima koje su u nadležnosti AHJ, naveo je tada Sekulović.

Nejasni razlozi 

Iz MUP-a je juče saopšteno da im do danas nijesu poznati razlozi zbog kojih je Vlada odgodila odlučivanje o ovako važnom pitanju.

Naglašavaju da se MUP, u međuvremenu, više puta obraćao Ministarstvu finansija i socijalnog staranja u cilju obezbjeđivanja dodatnih sredstava za osiguranje. MFSS je, navode, tek 29. decembra prošle godine preusmjerilo sredstva za ovu namjenu Upravi za katastar i državnu imovinu, koja je nadležna za sprovođenje postupka ove javne nabavke, jer je centralizovana u skladu sa propisima.

Iz MUP-a navode da shodno Zakonu o javnim nabavkama, uplata tri dana pred istek kalendarske (budžetske) godine onemogućava raspisivanje tendera u tekućoj budžetskoj godini zbog ulaska u novu budžetsku godinu.

Ističu da, budući da se radi o centralizovanoj javnoj nabavci, morao se čekati plan centralizovanih javnih nabavki za 2022. godinu, da bi se raspisao tender.

-Dakle, na vrijeme smo dostavili odgovarajući akt sa procjenom stanja, potrebama i hitnim mjerama. U datoj situaciji MUP je uradilo sve što je bilo u moći ovog ministarstva. Posljedice, čiji smo svjedoci, su nam i tada bile jasne i na njih smo upozoravali, ali nije imao ko da nas čuje – saopšteno je iz MUP-a Crne Gore. I. P.

Knjiga pala (formalno) na dva slova 

Od ukupno četiri helikoptera i šest aviona koji se vode da su na raspolaganju AHJ-u, samo dvije letjelice su bile operativne krajem prošle godine, dok im nije isteklo osiguranje početkom decembra prošle godine.

To su helikopter „augusta bell 412“ koji sada ne može da leti jer nije produženo osiguranje koje je isteklo 1. decembra. Za njega je trebalo da bude raspisana centralizovana nabavka; obuka za rukovanje i održavanje ugrađene opreme za gašenje požara planirana do kraja juna 2022. godine.

Druga letjelica je avion, „air tractor AT 802“, (serijski broj 0711) kojem nije produženo osiguranje, a 1. juna ove godine dospijeva na remont propeler aviona i ostali servisi.

Sve je to rezultiralo činjenicom da Avio-helikopterska jedinica trenutno postoji samo na papiru.

Kao razloge za to MUP je isticao da se u posljednjih nekoliko godina suštinski nijesu razumjele potrebe i način funkcionisanja, kao i kompleksnost operacija koje se obavljaju u AHJ, zbog čega je izostalo „opredjeljivane dovoljne količine budžetskih sredstava za funkcionisanje jedinice“.

Prolongiranje da se riješi pitanje osiguranja samo je „dokucalo“ ekser u trenutno stanje prema kojem iz vazduha požare trenutno nemamo čime da gasimo.

CZIP najavio krivičnu prijavu zbog neosiguravanja letjelica

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) podnijeće krivičnu prijavu protiv odgovornih lica u institucijama koje su, kako su kazali, nadležne za osiguranje aviona, koji bi mogao doprinijeti efikasnijem gašenju šumskog požara u okolini Kolašina.

Oni su sa predstavnicima Crnogorskog društva ekologa i organizacijom Grin home organizovali performans ispred Uprave za katastar i državnu imovinu, u kojem je zapaljena dokumentacija u kutiji sa natpisom „TENDER – osiguranje aviona“.

-Nečiji nerad ostavio je Crnu Goru bez mogućnosti da spriječi širenje šumskog požara. Hektari šuma u okolini Kolašina koji trenutno gore, odgovornost su čovjeka koji je nepažnjom, neznanjem ili namjerom izazvao požar, ali mnogo veća odgovornost državnih institucija koje očigledno nijesu smatrale dovoljno važnim da se pripreme za sezonu požara koja se, nažalost, iz godine u godinu dešava – istakla je programska direktorica CZIP-a Ksenija Medenica, a prenio PR centar.

Ona je kazala da ne može proći nekažnjeno to što je dozvoljeno da kašnjenje tenderske procedure spriječi efikasnije gašenje požara, izazove nemjerljivu štetu za šumski ekosistem, ali i napravi materijalnu štetu ljudima koji na tom području imaju kuće i imanja, dovede u opasnost čovjekov život i egzisteciju.

Mednica je upitala institucije zar je moglo da se dozvoli da ti avioni jedan jedini dan budu neosigurani.

– Pitamo ih šta su uradili da edukuju građane koji još uvijek misle da je paljenje livada korisno? Pitamo ih kako upravljaju našim šumskim resursima kad svake godine pričamo o istim problemima? Pitamo da li će oni koji su nas doveli u ovu situaciju snositi odgovornost? – upitala je Medenica.

Tripković: Zar se ne mogu ubrzati procedure za nabavku opreme i održavanje aviona

Predsjednik strukovnog sidnikata vatrogasaca Crne Gore Goran Tripković kazao je da je veliki broj požara prethodnih dana, koji ugrožava stambene objekte, ali i kvalitetne šume, pokazao sve nedostatke sistema u kojima rade borci protiv vatrene stihije.

-Da na današnji dan vatrogasci ne mogu da računaju na podršku aviona za gašenje požara! Zbog čega…? Da li nam šume nijesu dovoljno vrijedne, da se postupci za nabavku opreme za vatrogasce i održavanje aviona ne bi ubrzali. Ako je mart „jutro dana koji nam dolazi“, zamislimo se kakvo će biti ljeto. Krajnje je vrijeme da se država okrene svojim najvjernijim vojnicima – vatrogascima i spasiocima, poručio je Tripković.

On je istakao da nedostaju kvalitetna zakonska rješenja, većina vatrogasaca nema standardizovanu opremu za gašenje šumskih požara, nedostaje kako lična zaštita, tako i kolektivna intervencijska oprema.

Apelovao je da je posljednji trenutak „da se svi mobilišemo da bi predstojeću požarnu sezonu što bolje dočekali“.

-Ako se cjelokupni sistem ne okrene vatrogascima, sve ovo sluti da predstojeća ljetnja požarna sezona može biti izuzetno teška. Učinimo sve što je do nas da se to ne dogodi – kazao je on.