Video
“Ukupan broj sistematizovanih radnih mjesta u Djelimičnom kadrovskom planu za 2021. godinu je 2.106 izvršilaca, ukupan broj zaposlenih izvršilaca je 1.320, dok se u toku 2021. godine planira zapošljavanje 139 državnih službenika”, piše u dokumentu.
Podsjetimo, broj zaposlenih u javnoj upravi povećan je za osam odsto i u prethodne dvije godine, iako je Planom optimizacije do 2020. bilo predviđeno smanjenje broja radnika. Tako je na kraju 2020. godine u javnoj upravi radilo 55.428 građana, umjesto 48.063, koliko je bilo predviđeno.
Kada je u pitanju ova godina, najviše službenika 42 angažovano je u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Ministarstvo kapitalnih investicija zaposliće njih 20, a resor ekonomskog razvoja 14. Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija i resor poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zaposliće po 11 službenika.
Ministarstvo zdravlja planira da zaposli devet novih službenika, resori pravde, ljudskih i manjinskih prava i vanjskih poslova po osam, dok je Upravi za sport i mlade potrebno pet službenika, Sekretarijatu za zakonodavstvo četiri, te Upravi za ugljovodonike tri. Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore zaposliće dva službenika, a po jednog Uprava za kadrove i Zavod za metrologiju.
“U 2021. godini planirano je zapošljavanje šest pripravnika od čega četiri sa visokim obrazovanjem i dva sa srednjim obrazovanjem. U toku je postupak stavljanja na raspolaganje dva službenika Upravi za kadrove za potrebe internog tržišta rada. Broj službenika koji će ispuniti uslov za odlazak u penziju u 2021. godini je šest”, navodi se u dokumentu.
Takođe, navodi se i da je Vlada donijela djelimičan Plan, imajući u vidu činjenicu da svi organi državne uprave još nijesu uskladili akta sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave, te da do 20. maja nije bio usvojen ni Zakon o budžetu.
To znači da, kako su pojasnili, nijesu bili stvoreni uslovi za pripremu i donošenje Kadrovskog plana za 2021. godinu, pa se pristupilo Djelimičnom.
Na jučerašnjoj sjednici usvojena je i analiza potreba za obukom državnih službenika i namještenika, kao i informacija o ključnim rizicima u sprovođenju IPARD 11 programa. Utvrđen je i predlog zakona o nadzoru nad veleprodajnim tržištem električne energije i prirodnog gasa s izvještajem o javnoj raspravi, kojim su propisana ovlašćenja Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, kao institucije koja vrši nadzor u ovoj oblasti.
“Predloženim izmjenama se, u prvom redu, uspostavlja djelotvoran sistem nadzora nad veleprodajnim tržištem električne energije i prirodnog gasa, kako bi se spriječile, otkrile i sankcionisale zloupotrebe na tržištu. Povećavaše transparentnost, a time i povjerenje u tržište, povećava broj učesnika na tržištu i uspostavlja pouzdan cjenovni signal za veleprodajne energetske proizvode. Izmjenama se obezbjeđuje i dodatna zaštita kupaca kroz adekvatan regulatorni nadzor nad ponašanjem učesnika na veleprodajnom tržištu”, piše u saopštenju dostavljenom medijima nakon sjednice.
U cilju usklađivanja nacionalnog poreskog zakonodavstva sa direktivama Evropske unije, Vlada je utvrdila predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica.
U raspravi je naglašeno da će se, kako se precizira, predloženim izmjenama unaprijediti postojeća zakonska rješenja u pogledu definicije povezanih lica, metoda koje su potrebne za utvrđivanje “cijene van dohvata ruke” vođenje i dostavljanje potrebne dokumentacije otransfemim cijenama, kako bi se opravdale navedene transakcije.
“Takođe, ukida se pravo koje je imao poreski obveznik na umanjenje poreske obaveze za šest odsto od obračunatog i uplaćenog poreza na dobit ukoliko je u predviđenom roku uplatio porez na dobit pravnih lica, pa se očekuje da će ukidanjem ove olakšice doći do povećanja budžetskih prihoda po ovom osnovu u narednoj godini od godine kada bude počela primjena zakona”, precizirali su iz Vlade.
U 2021. godini planirano je zapošljavanje šest pripravnika od čega četiri sa visokim obrazovanjem i dva sa srednjim obrazovanjem.
Vlada je utvrdila da rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda kao što su hljeb, šećer, jestivo ulje, mlijeko i jaja nije posljedica samo rasta cijena goriva, već i visokih marži. Zato su trgovcima u maloprodaji preporučili da obračunatu trgovačku maržu koja čini sastavni dio maloprodajne cijene ne određuju u iznosu većem od 15 odsto za suncokretovo ulje, bijeli šećer i mlijeko, odnosno ne većem od 18 odsto za kokošija jaja.
Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila informaciju o sprovedenoj analizi maloprodajnih trgovačkih marži na proizvode koji predstavljaju osnovne životne namirnice u Crnoj Gori.
Analizom je, kako su kazali, utvrđeno da je evidentan trend rasta cijena osnovnih potrošačkih proizvoda na tržištu, što je, kako dodaju, jednim dijelom uslovljeno rastom cijena goriva na svjetskom tržištu.
Preporučeno
Vlada je poručila trgovcima da marže prilagode datom trenutku, kako bi se izbjegao eventualni inflatorni udar izazvan nekontrolisanim i neprirodnim rastom cijena, što, kažu, nije ni u čijem interesu.
