Vojinović je kazao da rade na rješavanju problema prebukiranosti škola, i da je kapitalnim budžetom za narednu godinu, koji još nije usvojen, planirana izgradnja osnovnih škola u Siti kvartu, na Zabjelu, u Bloku 35-36, osnovne škole na Karabuškom polju, Gimnazije u Podgorici, kao i osnovnih škola u Igalu, Tivtu i u Rožajama.

Ministar je istakao da je veliki izazov za sistem nedovoljna zastupljenost kadra iz nastavnih predmeta hemija, fizika i matematika. Kako je kazao, nastava matematike 34 odsto nije stručno zastupljena, a od 478 nastavnika matematike 163 nemaju odgovarajuću stručnu spremu, dok iz fizike nastava 30 odsto nije stručno zastupljena.

• Više PISA testiranja kao i nedavno rađeno UNICEF-ovo istraživanje pokazuju na nedovoljno dobar nivo obrazovanja u Crnoj Gori. Imate li plan kako to treba popraviti?

Stalno radimo na poboljšanju sistema obrazovanja i rješavamo goruća pitanja. Nažalost, dosadašnji rezultati PISA testiranja nijesu bili najbolji, što ne znači da naša djeca ne mogu bolje odgovoriti ovom izazovu. Naš zadatak je da ih pripremimo. Iz tog razloga, nedavno su Ispitni centar i Zavod za školstvo pokrenuli projekat “PISA 2025- nauka u fokusu”. U cilju PISA 2025 centralna oblast su prirodne nauke.

Cilj je da se poboljšaju postignuća petnaestogodišnjaka iz prirodnih nauka razvijanjem ključnih kompetencija i vještina, da se smanji broj funkcionalno nepismenih iz prirodnih nauka na kraju obaveznog obrazovanja za 20 % i da se usklade postignuća nadarenih učenika u skladu sa njihovim sposobnostima. Ciljna grupa su učenici od VI do IX razreda, nastavnici prirodne grupe predmeta, matematike i informatike, kao i učenici srednjih škola od I do IV razreda, do juna 2024. godine. Projekat će biti podrška učenicima u unapređenju naučne pismenosti. U projektu će učestvovati i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva i Centar za stručno obrazovanje. Smatram to dobrim planom od kojeg očekujem realne rezultate.

• Ima li dovoljno nastavnog osoblja? U kojim oblastima nedostaje nastavnika?

Veliki izazov za sistem jeste nedovoljna zastupljenost kadra iz nastavnih predmeta hemija, fizika i matematika. Na osnovu podataka Zavoda za školstvo, 30 odsto nastave hemije nije stručno zastupljeno, a 40 odsto nastavnika u nastavi za ovaj nastavni predmet je sa diplomom biologije i hemije. Nastava matematike 34 odsto nije stručno zastupljena, a od 478 nastavnika matematike 163 nemaju odgovarajuću stručnu spremu, dok iz fizike nastava 30 odsto nije stručno zastupljena.

• Koliko je ukupno nastavnog kadra i zaposlenih u školama, budući da podatke nije moguće naći ni u jednoj analizi. Je li se taj broj promijenio u odnosu na prethodnih pet godina?

U sveobuhvatnoj Analizi sektora obrazovanja, nedavnoj predstavljenoj crnogorskoj javnosti, u osnovnim i srednjim školama zaposleno je 6.339 nastavnika/ca. Od čega 4.344 u osnovnom i 1.995 u srednjem obrazovanju. Ove podatke treba dijelom uzeti sa rezervom, jer podaci MONSTAT-a i MEIS-a nijesu konzistentni. Postoji problem sa podacima o nastavnicima koji nemaju punu normu ili rade po ugovoru na određeno vrijeme.

• Na objavljenom konkursu za studije fizike ove godine od raspisanih 20 mjesta prijavilo se i upisalo pet kandidata. Zbog čega se ne radi na motivaciji putem stipendija kako bi se povećala zainteresovanost za prirodne nauke, može li Ministarstvo prosvjete da utiče na to?

Kada je riječ o prevazilaženju problema sa kadrom, Zavod za školstvo preporučiće stipendiranje talenata za ovu oblast kako bi pripremili taj kadar na vrijeme, jer je i među stručno zastupljenim kadrom značajan broj onih koji su pred penziju. Zavod će, kroz saradnju sa nastavničkim fakultetima predložiti i na koji način da se nastavnicima koji na osnovnim studijama koji nijesu imali pedagošku grupu predmeta, pomogne da rade na daljem usavršavanju, metodičnim obukama.

• U prethodnom periodu imali smo više lažnih dojava o postavljenim bombama u školama usljed čega se nastava odvijala online, što znatno utiče na kvalitet nastave i takav vid nastave je najviše na štetu učenika, na koji način ćete nadoknaditi propuštenu nastavu?

Nažalost, posljednjih dana suočili smo se i sa lažnim dojava o bombama u našim obrazovnim ustanovama. Ali, moram istaći da nastavni proces nije trpio iako je nastava izvođena online. Svjesni smo uloženog truda u digitalizaciju obrazovnog sistema, na čemu i dalje radimo. Povod osmišljavanja nacionalne platforme Digitalna škola, napravljene u saradnji sa UNICEF-om, jeste bila online nastava zbog epidemije Korona virusa, ali rezultat je i više nego zadovoljavajući. Digitalna škola nije predviđena samo za ekstremne situacije, već i za korišćenje uporedo sa redovnom nastavom, kao dobra nadogradnja. Cilj je korišćenje materijala, koji sadrži preko 10.000 lekcija i hiljadu kurseva, koji pomažu našim đacima u svakodnevnoj nastavi. To je resurs u vlasništvu Ministarstva prosvjete koji nema nijedna zemlja u regionu. Tako da stvaramo jedan obrazovni sistem otporan na izazove.

• Koliko se organizuju dopunski i dodatni časovi za djecu u školama? Imate li kontrolu koliko se organizuju budući da je opšte poznato da roditelji plaćaju dodatne časove?

Dodatna nastava je jaka diferencirana podrška učenicima, dok dopunska nastava predstavlja i preventivnu i interventnu mjeru. Oba vida nastave organizuju se jedan čas sedmično. Pružaju obrazovnu, razvojnu i emocionalnu podršku, te podržavaju uspješno dalje školovanje učenika. Teškoću u organizaciji predstavlja manjak učionica pa se ponekad organizuju i subotom ili neposredno prije nastave.

Što se tiče kontrole, u okviru eksterne evaluacije utvrđuje se kvalitet ključne oblasti “Podrška učenicima”. Nalazi prosvjetnih nadzornika pokazuju da se planira, realizuje ali – veoma često se dešava da se ne provjeravaju efekti ovih vidova nastave. U tom cilju je Zavod za školstvo dao odgovarajuće preporuke.

 U osnovnim i srednjim školama zaposleno 6.339 nastavnika/ca (Foto: rtcg.me)

• Gdje postoje problemi u vezi sa brojem škola? Kako planirate da ih riješite? Šta se dešava sa organizovanjem nastave fizičkog vaspitanja u OŠ “Sutjeska”?

Evidentno je da postoji problem prebukiranosti. Najkritičniji je centralni dio države. To je problem koji postoji decenijama i samo se uvećava. Veoma predano radimo na njegovom rješavanju. Kapitalnim budžetom za narednu godinu, koji još nije usvojen, planirana je izgradnja osnovnih škola u Siti kvartu, na Zabjelu, u Bloku 35-36, osnovne škole na Karabuškom polju, Gimnazije u Podgorici. Predviđena je i izgradnja osnovnih škola u Igalu, Tivtu i u Rožajama. Izgradnja JU OŠ “Vladimir Nazor” za nas je goruće pitanje. Zahvaljujući radu sadašnjeg menadžmenta Ministarstva prosvjete došli smo do faze izrade Glavnog projekta za tu školu.

Što se tiče organizovanja nastave fizičkog vaspitanja u JU OŠ “Sutjeska”, u trenutnim okolnostima nastava je organizovana na najbolji mogući način. Škola pripada užem gradskom području i projektovana je za 700 učenika. Samim tim teško je uskladiti sve i odgovoriti izazovima. Rješenje je bilo da dva odjeljenja istog razreda zajedno budu na času fizičkog. Takođe, tražićemo i drugo rješenje.

• Ukoliko se pokaže da su smjene direktora vaspitno – obrazovnih ustanova nezakonite, kako ćete riješiti taj problem? Hoće li u vezi sa tim neko snositi odgovornost?

Zaštitnik imovinsko pravnih interesa pokrenuće postupak protiv odgovornog lica u tadašnjem Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Ministarstvo prosvjete će, takođe, ispitati odgovornost unutar Ministarstva u smislu Zakona o upravnom postupku i ovlašćenog lica za pripremu određenih rješenja. Jasne su ingerencije i Ministarstva i Zaštitnika imovinsko pravnih interesa.

• Kako procjenjujete šanse da politika bude izmještena iz škola od nastavnih planova do rukovodećih mjesta u školama?

Na početku svog mandata obećao sam da ću raditi na depolitizaciji obrazovnog sistema. Dajemo sve od sebe da politiku izmjestimo iz naših škola. To je spor proces koji zahtijeva vrijeme i strpljenje. Nadam se da ćemo uspjeti da ga privedemo kraju. Ne želeći da ulazim u bilo čije odluke, ove koje se sada donose zasnovane su na kvalifikacijama, znanju, stručnosti i predanosti nastavnika i direktora. Svačiji rad je izložen kontroli. Efekti tog rada su vidljivi. Ministarstvo prosvjete nije samo tehnička podrška, već krovna institucija u obrazovanju i dužnost nam je da neprekidno pratimo dešavanja u našim obrazovno-vaspitnim ustanovama i ispravljamo neregularnosti.

• Smatrate li opravdanim povećanje plata prosvjetnim radnicima budući da se roditelji žale da, što zbog korone, što zbog dojava o bombama, sami uče svoju djece da čitaju i pišu?

Od početka sam bio za to da se mora popraviti standard prosvjetnim radnicima. Nastavnicima se mora vratiti autoritet i nekadašnji ugled u društvu. Moje kolege zaslužuju da žive dostojanstvo i nijednog trenutka ne smijemo zaboraviti važnost posla koji obavljaju. Oni nijesu samo edukatori, već i vaspitači, psiholozi, pedagozi, i drugi roditelji našoj djeci. Nažalost, trenutno stvarne mogućnosti su drugačije. Žao mi je što nijesmo mogli izaći u susret i dati im povećanje koje su tražili. Ali, mislim da smo u datoj situaciji našli najbolje moguće rješenje. I da nećemo na tome stati.

• ​​​​​Kako procjenjujete mogućnost da se bukvar i čitanka u Crnoj Gori ponovo zovu “Bukvar” i “Čitanka”?

Svi udžbenici su predmet prethodne analize tima stručnjaka, od samih autora, do pedagoga i psihologa. Ništa što se tiče sadržaja i naziva nije slučajno i ishitreno. U tom smislu, želim da kažem da nema osnova da se vraćamo na naziv “Bukvar”, iako on kod mnogih budi prijatna sjećanja. Nova vremena traže nove pristupe i nove sadržaje. Sadašnji naziv “Čigra slova i glasova“ u duhu je nastave početnog opismenjavanja učenika. Funkcija ovakvog naslova jeste u tome da zainteresuje učenike za suštinsku vezu između dvije komunikacione vještine – govorenja i pisanja. Naslov udžbeničkog kompleta za nastavu jezika u prvom ciklusu osnovne škole predstavlja i semantičku kopču sa svijetom djetinjstva.

Što se tiče nastave književnosti, i tu je naslov brižljivo izabran “Kako to može”. Djeca ulaze u svijet književnosti preko naziva koji je osmišljen istraživački. Kako je moguće da se u pjesmama i proznim djelima dešavaju čudesa i ona djeluju opčinjavajuće i moguće.

Na kraju, ne zaboravimo da djeca imaju pravo na nove, modernije pristupe, i da naš svijet bukvara ne treba nužno da bude i njihov svijet.