Video
Dokument sadrži Smjernice za postupanje državnih tužilaca prilikom zaključivanja i Smjernice za sudije povodom odlučivanja o sporazumu o priznanju krivice.
Smjernice su osnove koje državni tužioci treba da razmotre prije nego krenu u postupak pregovaranja, a to su, između ostalog, razlozi za zaključenje sporazuma i da li postoji interes za zaključenje sporazuma.
„Tužilac treba da ima jasan stav zašto se ide na sporazumijevanje a ne u redovni postupak i zbog čega, a posebno mora da vodi računa o finansijskim efektima, naročito u predmetima takozvane visoke korupcije“, poručila je vršiteljka dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva Tatjana Begović.
Uloga suda u postupku odlučivanja o sporazumu o priznanju krivice prvenstveno je da obrazloži odluku o usvajanju sporazuma ukoliko su ispunjeni uslovi da njime nijesu povrijeđena prava oštećenog, da je on u skladu sa interesima pravičnosti i da sankcija odgovara svrsi izricanja krivičnih sankcija.
„Sud ne administrira podnijeti sporazum o priznanju krivice već odmjerava kaznu. Stoga se sudu preporučuje da sa pojačanom pažnjom cijeni postojanje svih uslova u postupku usvajanja sporazuma o priznanju krivice kako bi se postigla svrha izricanja krivičnih sankcija“, istakla je vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda dr Vesna Vučković.
Preporučeno
Polazna tačka za izradu smjernica bila je ustavno određenje Crne Gore kao države zasnovane na vladavini prava, a u obzir su, uzete i odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji o jačanju institucija, sprječavanju pranja novca, finansiranja terorizma, sprječavanju i suzbijanju organizovanog kriminala i borbi protiv terorizma, kao i potreba za praćenje sporazuma o priznanju krivice.
