Video
„S obzirom na to da je vršnjačko nasilje pojava, a ne konkretno krivično djelo, policija vodi evidenciju koliko je krivičnih djela, u kojima su žrtve maloljetna lica, izvršeno od strane maloljetnika, pa je u prošloj godini registrovano da su 42 maloljetnika žrtve raznovrsnih krivičnih djela od strane 41 maloljetnog lica, a u 2021. su 32 maloljetnika bili žrtve 25 vršnjaka“, pojašnjavaju iz Uprave policije za Gradski portal.
Svako četvrto dijete u crnogorskim školama bilo je žrtva vršnjačkog nasilja, pokazuju istraživanja više nevladinih organizacija.
Pod vršnjačkim nasiljem se podrazumijeva agresivno ponašanje među djecom školskog uzrasta koje se ponavlja ili daje naznake da bi moglo da bude učestalo.
Sociolog Andrija Đukanović, za Gradski portal kaže da se razlozi za vršnjačko nasilje mogu tražiti na različitim stranama, ali da je na prvom mjestu porodica.
„Dokazano je da najveći broj mladih delinkvenata dolazi iz disfunkcionalnih porodica. To je ambijent koji doprinosi razvoju ličnosti u pravcu nasilnika“, rekao je Đukanović.
On dodaje da se u današnje vrijeme ne može više pričati o porodici kao o jedinom faktoru socijalizacije, već da na mlade trenutno značajno utiču i mediji, kao i društvene mreže.
Kada je riječ o nasilju podstaknutom diobama po nacionalnoj osnovi, Đukanović kaže da je bilo nekoliko slučajeva vršnjačkog nasilja prilikom političkih okupljanja.
„Veliki broj prisutnih na političkim i vjerskim skupovima su upravo mladi koje te elite temeljno indoktrinišu i upotrebljavaju za sopstvene interese, puneći ih mržnjom i agresijom prema drugima. To je veoma opasno i moglo bi da ima velike posljedice po društvo“, pojasnio je Đukanović.
Vršnjačko nasilje, kako dodaje, pospješuje i to što su mladima, nažalost, uzor najčešće ratni zločinci i „žestoki momci“, kod kojih ne postoji dijalog, razumijevanje i tolerancija.
On napominje da javnost osuđuje takvo ponašanje kroz sopstvenu vizuru, često subjektivno, odnosno da ne ulazi u srž problema.
„Ta javnost su upravo oni roditelji koji vrše porodično nasilje i gaje upitne političke stavove, agresivne i isključive. Stručnu javnost niko ne sluša“, ističe Đukanović.
Upozorava kako se ne shvataju ozbiljno pokušaji da se na osnovu nauke i struke stane na kraj ovakvim problemima.
„Umjesto da društvo radi sa mladima, ono ih preko već pomenutih političkih i drugih elita uključuje u svoje sukobe i koristi se njima, praveći istovremeno generaciju nesposobnu da budu odgovorni i tolerantni građani“, naglašava Đukanović.
Sociolog napominje da rješenje ovog problema vidi samo u snažnijem djelovanju institucija države u pogledu vaspitanja mladih.
Preporučeno
„Treba ulagati više u obrazovanje. Osim toga, mora se djelovati i na cjelokupni društveni ambijent i promjenu sistema vrijednosti. Pod tim mislim i na odgovorniju politiku, medije i sve ostale djelove društva koji utiču na mlade osobe i na njihov pogled na svijet. To je mnogo težak put, ali ne i neostvariv, ukoliko postoji volja za tim“, zaključuje Đukanović za Gradski portal.
