Kako institucije definišu vršnjačko nasilje?
Uprava policije vršnjačko nasilje definiše kao svaki oblik ponašanja među mlađim licima koje ima za cilj da se drugom nanese šteta, pri čemu je odnos snaga neravnopravan, a ponašanje se ponavlja tokom vremena.“Najčešće se dešava u školskom kontekstu ili zajednici, a obuhvata fizičko, psihičko, verbalno, socijalno i digitalno nasilje”, navode iz Uprave policije.
I Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici potvrđuje da se najčešće prijavljuje fizičko i psihičko nasilje, a kako ističe u razgovoru za portal Standard rukovodilac Duško Milanović, postupanje u ovim slučajevima zasniva se isključivo na zakonskim procedurama.
„Tužilaštvo postupa po Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, i to kako u slučajevima kada su maloljetnici počinioci, tako i kada su žrtve krivičnog djela,“ kazao je Milanović.
Šta se dešava kada je nasilje prijavljeno?
Kada škola ili roditelj prijavi nasilje, policija preduzima hitne mjere zaštite i kreće u prikupljanje obavještenja i dokaza.
„Uključuju se Centar za socijalni rad, škola, roditelji i Osnovno državno tužilaštvo. Ako je dijete mlađe od 14 godina, koje nije krivično odgovorno, postupanje preuzimaju škola i centar,“ preciziraju iz Uprave policije.
Tužilaštvo, s druge strane, poziva maloljetnika na saslušanje u prisustvu zakonskog zastupnika, predstavnika Centra za socijalni rad i branioca po službenoj dužnosti.
„Nakon toga, tužilac odlučuje da li će pokrenuti pripremni postupak ili primijeniti neku od alternativnih mjera,“ objašnjava Milanović.
Statistika: Najviše prijava u Podgorici i Nikšiću
Uprava policije dostavila je pregled broja prijava po opštinama za posljednjih godinu dana. Najviše ih je zabilježeno u:
- Podgorici – 86 prijava
- Nikšiću – 30
- Herceg Novom – 11 krivičnih djela i 8 prekršaja
- Rožajama – 6 prijava
- Baru – 10 prijava
- Ulcinju – 8 prijava (nijedna nije okvalifikovana kao krivično djelo)
- Kotoru – 4 slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave
Podaci ukazuju na široku geografsku rasprostranjenost problema i potrebu za sistemskom reakcijom.
Najčešći oblici nasilja: Od udaranja do digitalnog zlostavljanja
Policija u praksi najčešće identifikuje sledeće oblike vršnjačkog nasilja:
- Fizičko nasilje – tuče, guranje, udaranje
- Verbalno nasilje – vrijeđanje, prijetnje
- Psihološko nasilje – isključivanje, zastrašivanje
- Sajber nasilje – uznemiravanje putem društvenih mreža
U Upravi policije naglašavaju da su posebno zabrinuti zbog porasta digitalnog nasilja, koje često ostaje neprijavljeno dok ne eskalira.
Roditelji i nastavnici moraju biti proaktivni
Obje institucije apeluju da se nijedan slučaj nasilja ne smije ignorisati. Kako poručuju iz Uprave policije:
– „Neophodno je da građani nasilje prijave policiji, školi, Centru za socijalni rad ili putem SOS linija. Svaka prijava mora biti što detaljnija, sa što više informacija o mjestu, vremenu i eventualnim svjedocima.“
Duško Milanović dodaje da u praksi nije rijetkost da roditelji i škole izbjegavaju saradnju, što dodatno otežava postupanje:
„Kada je počinilac ispod krivične odgovornosti, tužilaštvo o tome obavještava organe starateljstva, kako bi se preduzele mjere iz njihove nadležnosti.“
Potrebna bolja edukacija i zakonske dorade
Tužilaštvo smatra da su vaspitne mjere često efikasne, ali i da je njihova primjena individualna – zavisi od okolnosti slučaja i ličnosti maloljetnika. U tom kontekstu se postavlja i pitanje – da li su roditelji i prosvjetni radnici dovoljno upoznati sa pravnim posljedicama koje nasilje među djecom može imati?
Na kraju, iz ODT Podgorica poručuju da se zakonski okvir konstantno preispituje, ali i da postoji prostor za njegovo unapređenje – kako bi se djeca bolje zaštitila, a institucije imale više mehanizama za djelovanje.
*Ukoliko imate problem u komunikaciji sa institucijama, a žrtva ste nasilja u porodici, vršnjačkog nasilja ili vam treba psihološko savjetovanje – portal Standard vam može pomoći u uspostavljanju kontakta sa nadležnima. Možete nam se obratiti na broj telefona +382 68 017 825.
*Projekat ”Vršnjačko nasilje’ u ekspanziji – uzroci i posljedice“ podržan je od strane Ministarstva kulture i medija i Fonda za medijski pluralizam.
Preporučeno
Video