Video
Predstavnica Ministarstva prosvjete Tamara Milić kazala je da je vršnjačko nasilje poslednja forma nasilja koje se dešava, ali da ne bi trebalo targetirati isključivo djecu.
“Zato što je to način na koji oni komuniciraju sa kompletnim sistemom i šalju poruku da mu njima treba da se bavimo”, kazala je Milić.
Prema njenim riječima škole ne mogu, ne smiju i ne trebaju da budu jedini prostor gdje se tretira pojam vršnjačkog nasilja, ver moramo imati jednu širu poziciju koja reaguje na razne forme nasilje.
“Ministarstvo prosvjete uz saradnju sa Zavodom za školstvo je vrlo ozbiljno krenulo da poveća odgovornosti i načine unutar škola kako prevenirati da do vršnjačkog nasilja uopšte dođe”, saopštila je Milić.
Dodaje da se ne bi usudila da kaže da su škole nebezbjedne.
V.D. direktorica Zavoda za školstvo Zoja Bojanić Lalović kazala je da povećan broj slučajeva vršnjačkog nasilja u prethodnom periodu navelo Zavod za školstvo da održi veći broj savjetovanja na ovu temu, i kako bi pripremili zaposlene da odreaguju na pravi način u ovakvim situacijama.
“Imamo dobre zakonske procedure, i protokole kako školski timovi treba da funkcionišu, ali pravni okvir je jedno, a ambijent je drugo”, kazala je Bojanić Lalović.
Dodaje da će sarađivati sa Ministarstvom prosvjete o ovom pitanju intenzivnije na ovom polju.
Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji kazala je da je vršnjačkog nasilja sve više, posebno u online okruženju “koje nikako ne prestaje”.
“Vi ste govorili o slučajevima koji su došli do medija, ali mnogo ih je više. Do nas je u poslednje vrijeme došao veći broj slučajeva, koje smo mi uputili na ZZŠ i Ministarstvo prosvjete. Roditelji nam se obrate kada ne znaju više šta da rade i kako da zaštite svoje nasilje”, poručila je Mihailović.
Prema njenim riječima u rješavanje problema mora se uključiti i Centar za socijalni rad, ili ako nije moguć njihov angažman, onda naći neki drugi mehanizam.
Nada Đurović Martinović iz UNICEF-a naglasila je da se nasilje ne dešava samo u školi, nego i van, kao i u online prostoru.
“Neophodno je da se roditelji suoče sa ovom pojavom, jer ćemo tako ranije doći do nekih akcija koje su usmjerene na prevenciju vršnjačkog nasinja”, kazala je ona.
Dodaje da ako mi kao društvo ovu pojavu posmatramo dijelom odrastanja, onda joj dajemo društveno prihvatljiv oblik.
“Djeca koja su u riziku nemaju adekvatan servis koji će im pružiti podršku”, kazala je Đurović – Martinović.
Preporučeno
Poručuje da će u okviru Strategije o prevenciji zaštite djece od nasilja prilika da se ovo pitanje problematizuje i predlože solucije.
