Video
Ugovor je sa direktorom privatnog francuskog brodogradilišta „Keršip“, prema saznanjima Pobjede, potpisao vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za logistiku u Ministarstvu odbrane potpukovnik Radovan Kostić, a potpisivanju je prisustvovao i ministar odbrane Dragan Krapović, koji je na sajam oputovao na poziv francuskog kolege Sebastijena Lekornija.
“U prisustvu ministara Krapovića i Lekornija, upriličena je protokolarna razmjena potpisa Komercijalnog ugovora sa kompanijom „Keršip“ o nabavci patrolnih brodova. Ova nabavka predstavlja važan korak za dalju modernizaciju nacionalnih mornaričkih kapaciteta i do sada najveći projekat u okviru saradnje Crne Gore i Francuske na polju odbrane”, naveli su iz resora odbrane.
Crna Gora je, u skladu sa ovim ugovorom, komercijalnoj kompaniji „Keršip“ dužna da isplati 120 miliona eura za dva partolna broda koja bi našoj mornarici, sa dvogodišnjom garancijom brodogradilišta iz Konkarnoa, a u zavisnosti od stupanja na snagu samog ugovora, trebala da budu isporučena sredinom 2027. godine.
Pravni aspekt ovog ugovora prvi je doveo u pitanje penzionisani admiral Dragan Samardžić, koji je razobličio prvobitne tvrdnje Vlade i resora odbrane da su brodovi kupljeni na osnovu međudržavnog sporazuma između Crne Gore i Francuske, objašnjavajući kako taj sporazum ne važi kada je riječ o komercijalnim ugovorima.
Za Samardžića je problematična i odluka Ministarstva odbrane da patrolne brodove kupi mimo tendera, čime je država ostala uskraćena mogućnosti izbora najpovoljnije ponude za nabavku tih plovila.
Osim pravnog osnova u vezi kupovine ovih brodova, nekadašnji ministar odbrane Crne Gore Boro Vučinić, u izjavi za Pobjedu, ukazuje kako cijelu priču dodatno problematičnom čini i to što je ugovor, umjesto rukovodioca resora odbrane, potpisao v.d. direktora Direktorata za logistiku i to na prodajnom sajmu.
“To nije uobičajeno i nije praksa”, kazao je Vučinić.
Naš sagovornik napominje i kako je već sada izvjesno da će cijena dva patrolna broda znatno prevazići njihovu nabavnu vrijednost od 120 miliona eura, jer se, ističe, mora uzeti u obzir i obuka brojne posade koja će morati da servisira ta plovila.
“Pitanje je da li mi uopšte imamo toliko raspoloživih ljudskih resursa u mornarici Vojske Crne Gore. Upitno je takođe koliko će koštati izgradnja i uređenje veza za tako velika plovila, ali i niz drugih pitanja koja se u vezi sa tim otvaraju”, kaže Vučinić.
Dodatnu sumnju na cijeli posao oko nabavke brodova, po njemu, baca i činjenica da Crna Gora, kao najmanja država na Jadranskom moru nabavlja veće brodove od svojih susjeda sa istočne obale Jadrana.
“Da li je to racionalno i potrebno Crnoj Gori? Može se otvoriti i pitanje ko je, iznad tih struktura, uticao na ovu nabavku, u koje svrhe i potencijalno za čije potrebe, ako uzmemo u obzir to što neki globalni, ali i regionalni igrači računaju na promjene geopolitičkih okolnosti”, poručio je Vučinić.
Preporučeno
Uz ocjenu da ulaganje u nabavku i modernizaciju vojne opreme i sredstava treba pozdraviti, jer je to od nacionalnog i bezbjednosnog interesa za svaku ozbiljnu zemlju, a naročito članicu NATO, Vučinić ipak zaključuje kako to ulaganje mora biti racionalno i promišljeno.
