Video
,Crnoj Gori je neophodna modernizacija Vojske, pa samim tim su joj neophodni i novi brodovi. Međutim, postavlja se pitanje na koji način će ti brodovi nabavljeni: da li su to brodovi koji su nama potrebni, da li su preskupi a posebno je upitna pravna procedura primijenjena prilikom nabavke takvih brodova”, upitao je admiral u penziji Dragan Samardžić, u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E,
Komercijalni ugovor, ne međudržavni sporazum
Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore je podsjetio da se, povodom kupovine patrolnih brodova od francuskog brodogradilišta ,,Keršip“, nedavno oglasio premijer Milojko Spajić, tvrdeći da je pravni osnov za kupovinu tih brodova međudržavni sporazum između Francuske i Crne Gore.
,,Ministarstvo odbrane je potvrdilo ono što ja od početka tvrdim – da se radi o komercijalnom ugovoru i da nije sproveden tender. Znači, ne može biti istovremeno i komercijalni tender i međudržavni ugovor. To su dva potpuno različita ugovora, potpuno je različita procedura sklapanja tih ugovora”, poručio je Samardžić.
Prema njegovim riječima, vrlo je problematično što Ministarstvo odbrane Crne Gore nije sprovelo tender i napominje da su neophodni zvanični odgovori i objašnjenja po kojoj proceduri su izabrali baš brodogradilište Kership u Konkarnou da bude isporučilac brodova i zašto su odabrali baš taj tip brodova.
,,Sporazum o saradnji u odbrani između vlada Francuske i Crne Gore, okvirni je sporazum kojim se omogućava proširenje saradnje. U Ministarstvu odbrane imamo sijaset takvih sporazuma”, naglasio je Samardžić.
On navodi primjer Republike Hrvatske koja ima međudržavni sporazum sa Francuskom još od 2013. godine, ali taj sporazum nije bio osnov da Hrvatska kupi francuske borbene avione ,,Rafal“, već su oni sproveli proceduru u skladu sa zakonskom regulativom, koja je identična EU regulativi, ali i našoj“, objašnjava nekadašnji načelnik Vrhovnog štaba VCG.
Primjer iz Hrvatske
Samardžić napominje da je, poštujući zakonsku regulativu, Ministarstvo odbrane Hrvatske raspisalo oglas i tražilo ponude država, a ne firmi, za nabavku borbenih aviona.
Nakon toga su četiri države dostavile ponude – Sjedinjene Američke Države, Izrael, Švedska i Francuska – a najpovoljnija, po odluci Odbora za odbranu i bezbjednost u parlamentu te Nacionalnog vijeća sa predsjednikom kao vrhovnim komadantom – bila je ponuda Francuske.
,,Na kraju je Vlada donijela Odluku. U toj Odluci, koju je potpisao premijer, su najvažnije dvije tačke: da je Vlada usvojila da je najpovoljnija ponuda Republike Francuske i da se zadužuje Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske da pripremi ugovor između vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Francuske o nabavci dvanaest aviona. Kad je ta procedura pripremljena, prilikom posjete predsjednika Emanuela Makrona Zagrebu, u novembru 2021 .godine, dva ministra odbrane su ime vlada potpisali međudržavni sporazum ”, istakao je Samardžić.
Govoreći o izostanku tendera, admiral naglašava de je crnogorska regulativa u potpunosti usaglašena sa regulativom Evropske unije, te da u Direktivi EU, koju su donijeli Evropsko vijeće i Evropski parlament, jasno stoji koja su to izuzeća od tendera.
(Ne)funkcionisanje državnih institucija
,,Jedno od izuzeća, koje je i najbitnije, je ugovor između Vlade Crne Gore i Vlade Francuske. Ali, to ne važi u slučaju kada je riječ o komercijalnom ugovoru“, poručio je Samardžić.
Ocjenjuje da se, upravo kroz dokumentaciju u koja je dostavljena parlamentu i kroz odgovore Ministarstva odbrane, jasno sagledava propast državnih institucija.
,,Ja se pitam, kao što je nedavno jedan poslanik pitao, slušate li vi sebe ljudi? Ja bih još i pitao – čitate li vi ljudi šta je napisano, čitate li vi propise, čitate li vaša saopštenja? Uđite samo na sajt Vlade i pa pročitajte šta je sve napisano o kupovini tih brodova, šta je sve napisano o ovom okvirnom sporazumu… Nevjerovatno mi zvuči da je Ministarstvo vanjskih poslova, na čitav Prijedlog zakona, dalo pozitivno mišljenje. A zna se da je Ministarstvo vanjskih poslova nosilac Zakona o zaključivanju međunarodnih sporazuma i implementacija istih, a u njemu jasno piše, u članu 2, u stavu 1, šta je to međunarodni sporazum” – ističe Samardžić.
Objašnjava da međunarodni sporazum o saradnji u oblasti odbrane, kao takav nije sporan i njega Skupština Crne Gore treba da ratifikuje, međutim, kako navodi Samardžić, sporan je tehnički aranžman.
,,Taj tehnički dokument ne razmatra ni Vlada Republike Francuske, a naša vlast ga potura Skupštini na usvajanje, ne bi li se ozakonio taj nezakonit postupak“, ikazao je u razgovoru za ETV admiral u penziji.
Ignorisanje zakona
Admiral Samardžić problematizuje obrazloženje, koje je dostavljeno Skupštini Crne Gore, popratnog materijala, gdje se navodi da je to sporazum između Ministarstva odbrane Francuske i Ministarstva odbrane Crne Gore, što ne odgovara činjeničnom stanju jer je riječ o – sporazumu dva ministra.
,,Ministarstvo za evropske integracije, koje razmatra da li je Zakon u saglasju sa EU regulativom, napisalo je, potpuno nevjerovatno, da nema nijedne zakonske regulative Evropske unije kojih se tiče ta materija. Potpuno netačno, jer postoje dvije osnovne stavke. Prvo ona iz člana 13 Deklaracije Evropskog parlamenta, a od 2009.godine postoji Code of contact – o ponašanju u sistemu nabavki za odbranu i bezbjednost, a takođe je donijet zajedničko stanovište o fer ponašanju u sprovođenju nabavki za odbranu i bezbjednost. I njime se reguliše, što reguliše i naše i EU zakonodavstvo, u slučaju da je sklopljen bez tendera međudržavni sporazum” – naglasio je Samardžić.
Spori i mišljenje Ministarstva finansija, koje je pregovaralo finansijski dio aranžmana, pa je u jednom članu navedeno da se kupovina ,,tehnički oslobađa poreza na dodatu vrijednost, odnosno PDV-a.
,,To je u potpunosti suprotno našem zakonu o PDV-u. Da jednim aranžmanom tehnički oslobađate, otprilike, više od 25 miliona eura PDV-a? Time se krši finansijska disciplina i nije u skladu sa našim normativnim aktima, ni sa regulativom EU. Mogućnost oslobađanja od poreza na dodatu vrijednost je samo u dva slučaja: kada se radi o međudržavnom sporazumu, kad ugovor zaključile dvije vlade i, u drugom slučaju, kada je u pitanju donacija”, poručio je Samardžić.
Pogrešna procjena
Dugogodišnji istaknuti oficir crnogorske vojske ne spori potrebu nabavke brodova, ali spori da su bili potrebni brodovi ugovorenih gabarita. Dodaje i da je, prije odluke o ulaganju 120 miliona eura neophodna bila šira, stručna, javna rasprava. Konsultativno saslušanje na Odboru za bezbjednost i odbranu je trebalo da objasni – da li je opravdana investicija od 120 miliona eura i šta Crna Gora time dobija.
Preporučeno
,,Kljčno je pitanje: što Crna Gora zaista dobija za 120 miliona, da li takvo ulaganje u operativnu sposobnost vrijedi više čak i od godišnjeg budžeta Ministarstva odbrane? Globalna kretanja i ratovi koji se vode su pokazali da savremeno ratovanje sve više dolazi do izražaja, da se masovna upotreba naoružanih bespilotnih letjelica pokazuje kao strateška prednost. Ako znamo da Crna Gora nema nijedan integrisani radarski sistem sa raketama koji bi mogli da obore takve letjelice, da nedostaju druga sredstva koja su nam potrebna za protiv-vazdušnu odbranu, protivtenkovsku borbu – postavlja se pitanje da li ko razmišlja strategijski? Moje mišljenje je da su mogli da se kupe brodovi, ali da nijesmo morali da kupujemo suviše gabaritne i, da se mataforično izrazim, preskupi ,,rols-rojs“, već smo mogli da nabavimo ,,audi“, koji će solidno završavati posao” – zaključio je Samardžić u razgovoru za ,,24 sata“ ETV.
