Video
„Svjesni smo činjenice da su se vlasti prečesto mijenjale u prethodne dvije godine i da sadašnja Vlada funkcioniše u tehničkom mandatu. Sve to utiče, ne samo na naše aktivnosti, nego generalno na ljudska prava i demokratiju“, kazala je Vujačić u izjavi za PR Centar.
Ona je rekla i da su politička i ekonomska situacija u zemlji uticale na aktivnosti UMHCG, ali i na usporenu ili čak nepostojeću saradnju sa nekim institucijama sistema.
„Ono što je posebno bilo negativno jeste da ni prethodna, a ni trenutna Vlada nijesu formirale Savjet za prava OSI, iako je lista kandidata bila objavljena još u februaru prošle godine“, istakla je Vujačić i podsjetila da je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava bez obrazloženja ukinulo Direktorat za zaštitu OSI od diskriminacije.
Takođe, kako je dodala, u Crnoj Gori još uvijek ne postoji resor koji koordinira izradom drugog i trećeg periodičnog izvještaja o sprovođenju Konvencije UN o pravima OSI, posebno jer je ovo godina u kojoj bi država trebalo da podnese taj izvještaj.
„Država je propuštila da prošle godine nominuje nekog od nezavisnih eksperata iz civilnog sektora za Komitet UN o pravima OSI, iako je prethodna Vlada komunicirala sa predstavnicima i imala svoj predlog“, kazala je Vujačić.
Vujačić je istakla da su Zakon o vanparičnom postupku i Porodični zakon u ogromnoj mjeri diskriminatorni u odnosu na OSI.
„Niko ne kaže da sve osobe s invaliditetom mogu donosti važne odluke za njih, ja smatram da to ne može nijedan čovjek bez podrške drugih. Ali za OSI se u crnogorskom društvu smatra da su one manje sposobne ili nesposobne za samostalan život zbog čega im se uskraćuju brojna prava i stavljaju se pod starateljstvo“, navela je Vujačić.
Ona je istakla da država nije „ozbiljno procijenila sopstvene kapacitete u oblati pristupačnosti za OSI, ni planirala redovna sredstva za sprovođenje Zakona o uređenju prostora i izgradnje objekata“.
„Iako je bio definisan zakonski rok od pet godina, koji je istekao 2013, država je tek 2014. usvojila prvi Akcioni plan što je trebalo da bude urađeno 2008. Sljedeći Akcioni plan je usvojen 2017. Prvi je sprovođen sedam godina, a drugi, takođe, više godina. Sve u svemu, mi opet nemamo nijedan objekat na teritoriji Crne Gore koji prati apsolutno sve standarde pristupačnosti“, navela je Vujačić.
Napomenula je da u Evropi postoji Nagrada za pristupačni grad i da je Crna Gora mogla da iskoristi pozitivne primjere evropskih država.
Vujačić je kazala da nikada neće pristati da se obezbjeđuje pristupačnost nekim javnim ustanovama preko projekata NVO.
Prema njenim riječima, Podgorica je u određenoj mjeri napredovala u proteklom periodu kada je u pitanju pristupačnost, pogotova kada je u pitanju kretanje osoba s oštećenim vidom jer su ugradili taktilne trake vodilje i linije upozorenja u nekoliko ključnih ulica u centru.
„Neki gradovi su počeli sa zvučnim semaforima što je bilo potpuno stopirano u nekom periodu ranije“, dodala je Vujačić.
Kako je kazala, velika je šteta da Budva bude ocijenjena kao najgore pristupačan grad za OSI.
„Sjever je jako problematičan, i to ne samo Žabljak, nepristupačni su Kolašin i Bijelo Polje, Rožaje, Berane…“, navela je Vujačić.
Vjeruje da će se situacija u Crnoj Gori promijeniti i da će se glas OSI više čuti.
Preporučeno
„Sve OSI treba prvo da prihvate sebe jer svi prolazimo fazu samoprihvatanja. Kad prihvate sebe sve će onda lakše ići“, poručila je Vujačić i istakla da UMHCG stoji u potpunosti na raspolaganju osobama s invaliditetom posebno u segmentu besplatne pravne pomoći i besplatnog zastupanja u svim postupcima i sporovima.
