Video
Svetlana Vujanović je juče Pobjedi kazala da je razočarana ovakvom odlukom Vrhovnog suda i da je pogodila više nego ona kojom joj je prestala sudijska funkcija prije 17 mjeseci.
Ona ističe da je Vrhovni sud kod datih razloga trebao da preinači odluku Upravnog suda i poništi odluku Sudskog savjeta, čime bi se odmah mogla vratiti na sudijsku dužnost.
Sudski savjet je 3. avgusta 2021. godine penzionisao 23 sudije, među kojima i veliki broj sutkinja mimo njihove volje. To tijelo se pozvalo na Zakon o PIO, tačnije član
17, prema kome osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 66 godina života (muškarac), odnosno 64 godine života (žena).
Brojni pravnici su tada tvrdili da se tim članom ženama omogućava da idu u penziju sa 64 godine, samo ako žele, a da sudijsku funkciju mogu zakonski obavljati do 66. godine.
Tvrdili su da je taj čin neustavan i diskriminatorski prema sutkinjama. Eksperti su naglasili i da je Sudski savjet morao da zatraži izjašnjenje žena sudija da li žele da koriste pravo iz člana 17 o penzijskom i invalidskom osiguranju i da se nijedna žena ne može prisilno penzionisati po osnovu 64 godine života i 15 godina staža.
Vujanović je kazala da se nastavlja diskriminacija te da se vraćanjem predmeta na ponovno odlučivanje Upravnom sudu samo dodatno odugovlači postupak koji već neopravdano dugo traje.
– U upravnom sporu ću uspjeti samo ako se utvrdi diskriminacija i poništi odluka Sudskog savjeta. Jedino time bi se prekinula povreda ljudskih prava koju trpim i stvorili uslovi za povratak na sudijsku dužnost. To je ono što smo mi, diskriminisane sutkinje, očekivale od Upravnog suda prije 17 mjeseci. Sada je tu šansu propustio Vrhovni sud, iako je na osnovu razloga mog zahtjeva morao odlučiti drugacije. Nama ostaje da čekamo i trpimo diskriminaciju – kazala je ona.
Protiv navedene presude Upravnog suda, Vujanović je Vrhovnom sudu podnijela zahtjev za ispitivanje sudske odluke zbog, između ostalog, povrede materijalnog prava, a naročito opšte zabrane diskriminacije iz čl.1 Protokola 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
U obrazloženju presude, Vrhovni sud između ostalog navodi da je Upravni sud, kao i tuženi organ, prekršio niz ustavnih odredbi, kao i odredbe Zakona o Sudskom savjetu i sudijama kao organizacionom zakonu te Zakona o upravnom postupku.
Preporučeno
Vrhovni sud je zaključio i da su prekršeni pojedini članovi Konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda kao i veliki broj međunarodnih standarda, a koje je Upravni sud bio obavezan da primijeni, shodno članu 9 Ustava Crne Gore – zaključeno je u obrazloženju Vrhovnog suda.
