Video
To je poručila ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, otvarajući međunarodnu konferenciju “Medijski horizonti: Budući izazovi”, koju je organizovala Agencija za elektronske medije.
Kazala je da Crna Gora trenutno ima 222 medija u kojima radi dvije hiljade medijskih radnika i radnica. “Na 600.000 stanovnika i na “tržišni medijski kolač” od 10-ak miliona eura, možemo reći da je situacija zaista izazovna za poslovanje i za rad, a sa druge strane brojčano djeluje da je pluralizam u punoj snazi,” navela je ministarka.
“Opredijeljeni smo da podržimo raznolikost glasova, mišljenja i pitanja o kojima se javno raspravlja, ali i pluralnost medija i kohabitaciju državnih, privatnih medija i medijske zajednice”, poruka je Vujović.
Crnogorskoj medijskoj sceni je, kako smatra, potrebna jača samoregulacija kojom bi se unaprijedio kvalitet izvještavanja, jer i pored truda, doprinos postojećih samoregulatornih tijela promociji i poštovanju Kodeksa novinara, nije dovoljan. “Takođe, nacrtima novih zakona je predviđeno jačanje nezavisnosti i efikasnosti regulatora u oblasti elektronskih medija, kao i veći opseg nadležnosti i veće mogućnosti za reagovanje u slučajevima kršenja standarda i propisa”, istakla je Vujović.
“Ministarstvo kulture i medija će brinuti o sektoru, pomoću unapređenja medijskih zakona, o zaposlenim u medijima, definiciji novinara, uslovima u kojima rade, smanjiti političke pritiske na autore, dati glas kod izbora urednika, zaštiti od odavanja izvora, raditi na specijalizovanim znanjima novinara i edukacijama, kao i prevenirati i procesuirati napade kojima je ova struka nažalost izložena”, rekla je Vujović
Novina koja je predviđena Medijskom strategijom i medijskim zakonima je, kako je dodala, obaveza medija da budu članovi kolektivnog ili formiraju sopstveno samoregulatorno tijelo kako bi se u potpunosti osiguralo poštovanje standarda medijske zajednice, kao i osnivanje Mreže za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i onlajn nasilja.
Ministarka je navela i da pitanje pravnog regulisanja portala, njihove obaveze da se registruju, vlasništvo nad poratalima, i dalje ostaju tema za razmisljanje. “Pitanje je tanke granice između regulacije i transparentnosti, ali i uvažavanja lokalnog konteksta”, objansila je.
“Medijski zakoni uvijek su kontroverzni i nikad neće svi biti zadovoljni. Ono što je moj cilj su precizne formulacije, balansirani pristup, konsultacije ekosistema, partijska usaglašavanja širokog spektra da se nađe najbolji način za unapređenje. Zato što medijski zakoni nisu samo medijski već utiču na atmosferu u zemlji, utiču na njen EU put i inspirišu građane u budućnosti “, poručila je Vujović
“Uzimajući u obzir sve napore koje smo uložili tokom prethodnih godina i da nam tek predstoji veliki broj aktivnosti kada počne realizacija aktivnosti iz Medijske strategije, i primjena seta medijskih zakona nakon usvajanja, prve rezultate očekujemo već naredne godine”, naglasila je Vujović.
Preporučeno
“Zalažemo se za slobodu izražavanja, a posebno apelujemo, uvijek, na odgovornost za izgovorenu riječ, javnih poslenika, koji dominiraju u političkom društvu, kao što je u Crnoj Gori, gdje su političari najveći influenseri. Apelujemo i na principe i profesionalnost u radu medija, da ne podržavaju i ne prenose ovakve sadržaje. Želimo kreirati slobodnu i civilizovanu javnu sferu i medije kao ključ za ovaj cilj, za dobar društveni balans. Ono čemu se divim kod Zapadnih medija je važna kombinacija kvaliteta informacija i odgovorno izvještavanje. Sve u svemu, ova Vlada ima viziju koju još usaglašavamo, i dobićemo fidbek, i poboljšanja, svakako prije usvajanja paketa medijskih zakona”, zaključila je Vujović.
