Video
U 2024.godini Ministarstvo kulture i medija radilo je vrijedno, predano, i, po mišljenju ministarke Vujović, radilo je dobro kako u sektoru kulture, tako i u, kako tvrdi, u sektoru medija.
Set medijskih zakona je bio izazov, prisjeća se ona, jer su bili uslovljeni da svaki član tih zakona, kako navodi, iskomuniciraju sa Savjetom Evrope i Evropskom komisijom, iz razloga, objašnjava ona, što ti zakoni moraju biti usaglašeni, kako navodi, sa evropskim direktivama.
“Te zakone smo usvojili jednoglasno u parlamentu, i ti zakoni su bili jedan od argumenata da se dobije pozitivan IBAR, odnosno stepen ispunjenosti privremenih mjerila, a mogu da kažem da upravo zahvaljujući tome smo i zatvorili poglavlje 10, informaciono društvo i medije. To je nešto što ne samo da smo štrikirali i kazali da je to uspjeh, već to je zaista doprinijelo, i doprinjeće kvalitetu čitave medijske scene i regulative, kada se tiče medijskog prostora Crne Gore, što je izuzetno važno, ne zbog IBAR, ili zbog poglavlja, već zbog toga što smo mi jedno malo medijsko nebo, koje treba da bude uređeno na najbolji mogući način”, istakla je ona.
Kada se govori o sektoru kulture, u tom dijelu su, kako kaže, započeli temeljnu zakonodavnu aktivnost, i može se reći da su u fazi dva izrade Zakona o kulturi, zakona koji je važeći iz 2009. godine, i za ovih petnaestak godina se zaista mnogo toga u praksi pokazalo da su uska grla toga zakona koja smetaju i sektoru, smetaju i njima kao administrativcima, i sada su već u jednoj fazi širokih konsultacija sa sektorom, institucijama, sa nezavisnom scenom, slobodnim umjetnicima, i sa svim akterima koji imaju šta da kažu da se taj zakon popravi.
Ona naglašava da je Ministarstvo kulture i medija pripremilo Zakon o muzejskoj i bibliotečkoj djelatnosti , i takođe su formirali radnu grupu, kako navodi, koja radi na izradi Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Ministarstvo kulture i medija se trudilo, kaže Vujović, da Javni servisi imaju podršku iz razloga, dodaje ona, da bi bili što nezavisniji od političkog, i, kako kaže, bilo kakvog drugog uticaja.
“To smo uradili kroz članove Zakona koji kažu kako će se birati članovi savjeta lokalnih javnih emitera, i kako će se birati članovi savjeta nacionalnog javnog emitera RTCG-a. Mogu da vam kažem da u tom dijelu, kada se tiče izbora za kandidate ispred nevladinih organizacija, ili strukovnih udruženja, da smo tu zaista postrožili kriterijume, tako da će najvažniji kriterjum biti, za buduće članove savjeta, koliko su oni stručni u oblasti medija, informisana i tako dalje, koliko su prljekata radili, a iz oblasti medija, i tu, pogotovu kada se tiče RTCG-a, Administrativni odbor Skupštine Crne Gore neće imati onu odlučujuću ulogu, koju je imao do sada, u smislu intervjuisanja i određivanja kandidata koji će proći prema plenumu, već će on biti jedan administrativni protočni bojler, ako mogu tako da se izrazim, koji će samo konstatovati koje su to nevladine organizacije, koji su to kandidati koji na osnovu strogih kriterijuma imaju najbolje reference da bi bili kandidati za članove savjeta”, istakla je ona.
Vujović smatram da je to nešto što će doprinijeti nezavisnosti javnih servisa, bilo da su lokalni ili RTCG, upravo ta jačina i kapacitet članova savjeta.
“Kada se nama spočitava da malo utičemo, ili da malo reagujemo na sve što se dešava u RTCG-u, mi uvijek kažemo da smo dali ta ovlašćenja savjetu. Sve što znamo iz medija, a tiče se izbora direktora RTCG-a, i sudskih presuda, ja mogu da apelujem i da podvučem da se sudske presude moraju poštovati, i da očekujem od pravosudnih organa, i svih nadležnih organa da rade svoj posao i dovedu do pravosnažnih odluka, koje će onda svako morati poštovati. Nije da se mi krijemo, i da nećemo da reagujemo, nego Zakon o DTCG-u je takav da obezbjeđuje jednu autonomiju u upravljanju samim nacionalnim Javnim servisom, upravo da mi ne bi radili cenzuru, a da bi oni bili što nezavisniji”, zaključila je Vujović.
Preporučeno
