Video
Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje, shodno epidemiološkoj situaciji, procijenili su da je neophodno da nastavni čas traje 30 minuta, koliko je trajao i u prethodnom polugodištu. Vukčević smatra da se svi drugi subjekti moraju uzdržati, mnogi sebi daju za pravo da predlažu, utiču ili odlučuju o dužini časa u vaspitno-obrazovnim ustanovama. Kaže da je činjenica da se ovih dana, kako od kolega tako i roditelja ili nekih drugih subjekata, mogu čuti različita mišljenja i prijedlozi o dužini trajanja časa.
Podsjeća da nije isto raditi u kancelariji sa dva ili tri zaposlena kao u malim, zatvorenim i zagušljivim učionicama, u mnogim školama i neuslovnim.
“To su, najvećim dijelom, odjeljenja sa preko 30 učenika. Mi smo stalno pod maskama, stalno smo u priči, izlažemo nastavne sadržaje, malo ko od učenika nosi masku, dosta je i nastavnika lošeg zdravstvenog stanja. Dakle, sve su to neke otežavajuce okolnosti koje tjeraju nadležne zdravstvene ustanove da predlože toliko trajanje časa”, ističe Vukčević.
Kvalitet nastave bolji
Prema njenim riječima, kolege daju sve od sebe da se prilagode toj dužini časa, da svojom kreativnošću doprinesu da učenici ne budu zakinuti nastavnim sadržajima. Kvalitet rada nastavnika je, ocjenjuje profesorica, isti, možda i veći nego na času od 45 minuta.
“Za čas od 30 minuta pripreme su mnogo dublje i sadržajnije i mnogo više vremena oduzimaju. Tu se mora isplanirati svaki minut časa, pa su ti sadržaji u nekom dijelu i prečišćeni od suvišnih, neću reći, nebitnih činjenica. Zamislite kako izgledaju časovi nastavnika razredne nastave, koliko tu treba obaviti priprema za časove, koliko je tu kreativnosti potrebno da bi se program ispoštovao. Koliko je tu volje neophodno uložiti da bi se taj uzrast učenika prilagodio školskim obavezama”, precizirala je profesorica.
Nastavnik, dodaje ona, ima autonomiju u odabiru metoda i oblika rada u nastavi i on je taj koji sam kreira svoj čas, i naravno on snosi odgovornost za kvalitet rada na času.
“Zato se mora konstatovati da se ne gubi na kvalitetu, možda samo na količini gradiva, i to za onaj dio za koji nastavnik procijeni da je, možda, za učenike suvišan”, navodi Vukčević.
Drže i dopunsku nastavu
Kada je riječ o ocjenjivanju, ističe da se učenici blagovremeno i objektivno ocjenjuju. Nastavnik ima nekoliko mogućnosti da provjeri znanje učenika, kako u usmenoj tako i u pisanoj formi. Sa učenicima održavaju časove dopunske i dodatne nastave koji se daju iskoristiti za dodatnu provjeru znanja.
“Nastavnici se u tom dijelu izuzetno dobro snalaze. Možda smo prve godine epidemije bili popustljiviji u kriterijumu ocjenjivanja, jer smo svi bili zatečeni i uplašeni opasnošću i težinom bolesti, pa smo na ocjenu drugačije gledali i lakše je izvodili”, kaže Vukčević.
Ranije je Udruženje Roditelji Ministarstvu prosvjete i Institutu za javno zdravlje uputilo dopis da se od drugog polugodišta časovi vrate na 45 minuta. Predočili su tada anketu u kojoj je učestvovalo oko 1.500 roditelja. Više od 1.000 njih je bilo za opciju da se časovi vrate na 45 minuta.
Preporučeno
S druge strane, istraživanje Unije srednjoškolaca pokazalo je da 93 odsto anketiranih đaka smatra da časovi i u drugom polugodištu treba da traju – 30 minuta.
