Video
To je poručeno na panel diskusiji “Odgovor na govor mržnje i zločine iz mržnje”, koji je organizovala Programska kancelarija Savjeta Evrope u Podgorici povodom početka Međunarodne nedjelje borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije (IDAHOT 2021) u Crnoj Gori.
Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Sergej Sekulović, kazao je da crnogorsko zakonodavstvo brka pojmove govora mržnje i diskriminacije i da se govor mržnje shvata kao jedan od oblika diskriminatornog postupanja.
„To može da bude tako, ali i ne mora. Diskriminacija u određenim slučajevima može da bude i poželjna, ako se radi o afirmativnoj akciji, u određenim slučajevima može da bude legitimna, ako postoji opravdan i razuman razlog za nju. Međutim, govor mržnje kao takav ne može da bude opravdan. Sama ta činjenica razdvaja ova dva pojma i zahtjeva da se oni kroz zakonodavstvo razdvoje“, pojasnio je Sekulović.
Pitanje problema govora mržnje je kompleksno, multidimenzionalno i zahtjeva interdisciplinarni pristup.
„Njemu se ne može prići samo iz ugla krivičnog zakonodavstva, ili represivnog aparata, niti iz ugla suve preventive. Činjenica je da ovom pitanju treba da se posveti čitavo društvo, svako u svom domenu, ali moramo da djelujemo i umreženi“, rekao je Sekulović.
Ombudsman Crne Gore Siniša Bjeković, kazao je da do danas ne postoji nijedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka kada je u pitanju prekršaj govora mržnje, koji je kao takav propisan Zakonom o zabrani diskriminacije.
„Sama činjenica da nemate još uvijek predmeta u ovoj oblasti dovodi u sumnju kapacitet da se na odgovarajući način borimo sa ovom pojavom. Naša javnost, pa čak ni stručna javnost još uvijek nije u dovoljnoj mjeri na adekvatan način shvatila pojam zločina iz mržnje“, pojasnio je Bjeković.
On je ocijenio da se institucije radije opredijeljuju da govor mržnje kvalifikuju kao prekršaj, u okviru Zakona o javnom redu i miru.
„Ne bih rekao da pojedini delikti, koji se tiču vulnerabilnih grupa, mogu biti na adekvatan način procesuirani samo kroz taj zakon“, rekao je Bejović.
Smatra da se prenaglašeno daje prednost slobodi izražavanja „pa čak i onda kad ona izvjesno prelazi u govor mržnje“, zbog čega je, kako je istakao, važno poštovati preporuke i smjernice koje se odnose na tu temu.
Ambasadorka Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana-Kristina Popa, smatra da je u Crnoj Gori napravljen veliki napredak kad je u pitanju prihvatanje LGBTIQ zajednice, a naročito usvajanjem Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola prošle godine.
Govoreći o govoru mržnje, Popa smatra da je teško procijeniti da li se konkretni slučaj može kvalifikovati kao govor mržnje ili kao uznemiravanje.
„EU, sa SE i Ombudsmanom, nacionalnim organima i organizacijama civilnog društva rade kako bi razvili jasnu definiciju i smjernice gdje postaviti granicu između govora mržnje i slobode izražavanja i koje su njihove odgovornosti prema onim licima na koja utiče govor mržnje“, rekla je Popa.
Kazala je da Delegacija EU u Crnoj Gori, radi zajedno sa Obudsmanom, policijom, tužilaštvom, organizacijama civilnog društva na prikupljanju podataka u cilju uspostavljanja mehanizma vezanog za govor mržnje.
„Cjelokupni sistem, uključujući tužilaštvo, policiju, ombudsmana, civilno društvo treba da zajedno rade kako bi na efikasan način adresirali govor mržnje i zločin iz mržnje.“, poručila je Popa.
Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici Evgenia Giakoumopoulou, ocijenila je da je napravljen značajan napredak kad je u pitanju poštovanje prava LGBTIQ zajednice, ali da smo daleko od uklanjanja stigme i predrasuda prema toj populaciji.
Smatra da je važno zajedničko djelovanje, navodeći da je civilni sektor na glavnoj liniji odbrane, da zna koje su potrebe LGBTIQ populacije i da može ukazati na određena rješenja kad su u pitanju problemi sa kojima se ta zajednica suočava.
„Poštovanje ljudskih prava ne možemo isključivo obezbijediti na način što ćemo donijeti presude i obezbijediti naknadu štete. Mislim da je to napad na cjelokupno društvo i moramo da izbjegnemo da dođe do ponavljanja krivičnog djela. Moramo da promijenimo ideju i način razmišljanja cjelokupnog društva“, ocijenila je Giakoumopoulou.
Preporučeno
Na događaju je održan i panel „Obilježavanje IDAHOT nedjelje kroz postignute rezultate: Ulaganje u obuku službenika Uprave policije za borbu protiv homofobije, bifobije i transfobije“, u okviru kojeg su govorili predstavnica Uprave policije Tamara Pavićević, šefica Jedinice Savjeta Evrope za pitanja seksualne orijentacije i rodnog identiteta (SOGI jedinica) Eleni Tsetsekou, kao i predstavnici nevladinih organizacija Juventas, LGBTIQ Socijalni Centar, Spektra – Jelena Čolaković, John Barac i Jovan Ulićević.
