Jedan od kriterijuma koji definišu alkoholizam je i apstinencija, koji definiše da alkoholičari ne mogu funkcionisati bez redovnog unosa alkohola u organizam i kao takvi vrelo često učestvuju u svakodnenim aktivnostima poput saobraćaja.

A u saobraćaju kao takvi više ne predstavljaju opasnost samo za sebe već i za druge.

Podaci koje je portal Standard dobio iz Uprave policije (UP) pokazuju da se na putevima u Crnoj Gori za prvih sedam mjeseci 2023. godine dogodilo ukupno 3.675 saobraćajnih nezgoda. U ovim saobraćajnim nezgodama poginule su 47 osobe, a ukupno je povrijeđeno 1.746 , od kojih je 314 zadobilo teže, a 1.432 lakše tjelesne povrede.

Iako UP nema tačne podatke koliko je pijanih vozača izazvalo udes sa smrtnim ishodom, podaci saobraćajne policije u naznačenom periodu govore da su policajci kontrolisali 144.950 vozila i alkotestirali 101.601 vozača, od kojih je 6.403 nađeno da upravlja vozilom pod dejstvom alkohola, dok je 148 vozača odbilo alkotestiranje. Izdali su 69.828 naloga za plaćanje novčane kazne i podnijeli 10.097 prekršajnih prijava.

Uprkos izostanku preciznih podataka o broju saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom izazavanih od pijanih vozača, cifra od 6.403 vozača koji su upravljavali vozilom pod dejstvom alkohola je zabrinjavajuća.

Povezani članci

Hronika

Akcija “alkohol”: Procesuirano 17 vozača zbog vožnje u pijanom stanju

Društvo

Crna Gora na 12. mjestu po količini popijenog alkohola po glavi stanovnika

Društvo

KAD TRADICIJA DIKTIRA, ALKOHOL POSTAJE SVAKODNEVNICA: Psiholog PETAR MARKOVIĆ za STANDARD: Nesvjesni smo da nas alkohol potpuno otuđuje od života

Nedostatak odgovornosti koje se odražava kroz vožnju u pijanom stanju, govori da veliki broj građana Crne Gore ima problem sa alkoholom.

Sama vožnja prema riječima psihijatara je potpuno drugačija kod trijeznog nego kod pijanog vozača.

Kako psihijatri objašnjavaju, vozač vidi raskrsnicu, i zna da treba da skrene, ali se njemu vidno polje sužava i ne može da vidi potpunu sliku. To što on vidi stiže u centar za informacije. Centar obrađuje šta je vidio, i onda daje odgovor, ali je on spor, pošto mišići ne mogu brzo da odreaguju, i to se naziva “psihička sekunda”. To je refleksna radnja, automatizovana, bez učešća svjesti, i koja je znatno produžena nego kod trijeznog i zdravog vozača.

Zbog toga, za razliku od čovjeka koji nije pod dejstvom alkohola, alkoholisani vozači sporije reaguju, par sekundi od trijeznog, što je dovoljno da se dogodi nesreća.