Kako je kazala, pritisci, prijetnje, zastrašivanje i zlostavljanje kojem su žene svakodnevno izložene, a naročito žene u politici, neće proći bez adekvatne reakcije.
”Žene su po svemu sudeći postale instrument u javnim raspravama onih sa suprotnim stavovima, i to je nešto što nas mora duboko zabrinuti, i kao pojedince ali i kao zajednicu. Sama činjenica da je postupajući tužilac ocijenio da nema krivičnih elemenata u govoru osobe koja mi je javno uputila prijetnje i takođe napisala da bi mogla uticati na ishod moje krivične prijave, mene dodatno uznemirava i izlaže stresu u produženom trajanju”, istakla je Ždrale.
Ona je pozivajući se na Manifest protiv nasilja nad ženama u politici, tražila od institucija i donositeljica i donosioca odluka, organa reda i gonjenja, pravosuđa, medija i civilnog sektora “da rade ubrzano i snažno na uspostavljanju zakonske i društvene granice između slobode govora i govora mržnje, s posebnim akcentom na upotrebu govora mržnje prema ženama”.
Preporučeno
”Tražim da dosljedno, pravovremeno i neselektivno primjenjuju zakonske odredbe kojima se može sankcionisati svaki oblik govora mržnje, fokusirajući se i na dodatno unaprijeđenje zakonskih propisa kako bi se online prostor definisao kao javni prostor, te jasno dopunile odredbe člana 26. Zakona o javnom redu i miru Crne Gore1. Pozivam takođe i one koji svojim javnim govorom sa elementima seksizma, homofobije i mizoginije, da preuzmu odgovornost i osude ponašanje pojedinaca koje očito svojim stavovima i svjetonazorima inspirišu”, zaključila je Ždrale.
Video