Video
– Zaključno s decembrom 2020. godine, ukupan broj zaposlenih na centralnom nivou je 42.439, a na lokalnom nivou 13.235, što je ukupno 55.674 zaposlena. Na zaposlene u javnoj upravi primjenjuju se odredbe različitih zakona: oko 14.500 zaposlenih ostvaruje plate po osnovu Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a preko 43.000 po Zakonu o radu – navodi se u pomenutoj strategiji.
Na skupu održanom u organizaciji Instituta “Alternativa”, istraživač javnih politika u toj NVO Milena Muk saopštila je da su u svojim istraživanjama po zahtjevima za slobodan pristup informacijama uspjeli da izbroje oko 12.000 zaposlenih u javnim preduzećima. Ona je istakla da država ima mogućnost da utvrdi tačan broj zaposlenih kroz sistem Uprave prihoda i carina.
– Kada se svi podaci koje sada imamo saberu, dolazimo negdje do 80.000 zaposlenih, ali po svim osnovama, gdje spadaju ugovori o radu, o djelu, o konsultantskim uslugama i drugo – rekla je Muk.
Ekspert Ivan Šikmanović kazao je da, uprkos planovima o optimizaciji, odnosno smanjivanju broja zaposlenih u javnoj upravi, u praksi imamo situaciju da se njihov broj povećava. Naglasio je da je od promjene vlasti broj zaposlenih u javnoj upravi zvanično smanjen za oko 500, ali je u istom periodu porastao broj radnika u državnim preduzećima.
– Ne postoji partija koja u partijskom zapošljavanju ne vidi instrument za jačanje svoje moći i bolje pozicioniranje. U početku su svi protiv partijskog zapošljavanja, ali se situacija radikalno mijenja po dolasku na pozicije moći – istakao je Šikmanović.
Mapa rizika od korupcije i neprimjerenih uticaja pri zapošljavanju koju je pripremio Institut “Alternativa” pokazuje da samo zapošljavanje na pojedinim pozicijama u privrednim društvima predviđa prethodno sprovođenje javnog konkursa ili oglasa, uglavnom na rukovodećim pozicijama (izvršni direktor), i to u zavisnosti od toga da li je to regulisano posebnim zakonom ili statutom konkretnog privrednog društva. Za ostale pozicije nije propisano prethodno sprovođenje javnog konkursa ili oglasa na način kako je to regulisano za državne organe Zakonom o državnim službenicima i namještenicima.
Zakon o radu, koji se primjenjuje i na državna preduzeća, predviđa dužnost poslodavca da slobodno radno mjesto prijavi Zavodu za zapošljavanje, na način i po postupku utvrđenim posebnim zakonom, kao i dužnost Zavoda da oglasi slobodno radno mjesto u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi čiji je osnivač ili većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave. Slobodna radna mjesta u javnim preduzećima oglašavaju se na sajtu Zavoda.
– Za javna preduzeća (uglavnom) nije predviđeno popunjavanje radnih mjesta na osnovu javnog oglasa i konkursa na način na koji je to, primjera radi, propisano za državne organe Zakonom o državnim službenicima i namještenicima – navodi se u pomenutoj mapi, u dijelu koji se odnosi na javna preduzeća.
Direktori se biraju olako
Iz Instituta “Alternativa” ukazuju da posebni uslovi koje izvršni direktor preduzeća treba da ispunjava uopšte nisu definisani zakonom, a kod 15 preduzeća ni aktima samog preduzeća.
– U rijetkim slučajevima gdje su propisani posebni uslovi oni još rjeđe uključuju godine radnog iskustva na rukovodećim poslovima, posebne sertifikate, stručna znanja iz oblasti djelatnosti društva i rad u struci, djelatnosti preduzeća. U samo 16 preduzeća propisana je obaveza sprovođenja javnog konkursa za izbor izvršnog direktora – navode iz Instituta.
Preporučeno
Zakon o privrednim društvima ne definiše posebne uslove za zapošljavanja u preduzećima koja su u većinskom vlasništvu države ili lokalne uprave, već je to ostavljeno da se propiše internim aktima preduzeća.
