Video
To je saopšteno na panel diskusiji “Spječavanje sukoba interesa i zaštita zviždača u Crnoj Gori”, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Predsjednik Upravnog odbora, CeMI, Zlatko Vujović, ocijenio je da u proteklih više od godinu, otkad je došlo do promjena na čelu Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), puno dobrih stvari urađeno i da je unaprijeđeno stanje.
„Vjerujem da je promjena na čelu ASK dovela do toga da imamo pristup gdje ne smije biti političkog uticaja kada je riječ o odlukama. Upravo nedostaci rezultata u borbi protiv korupcije i u prevenciji korupcije su bili ključni razlog za sporo napredovanje Crne Gore u procesu evropske integracije“, istakao je Vujović.
Direktorica, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) Jelena Perović, kazala je da je sukob interesa važan za tu instituciju, navodeći da sve prijave koje se odnose na sukob interesa i zviždača, govore o tome „da je vladavina prava na prvom mjestu ASK i treba da bude na prvom mjestu svim građanima Crne Gore na koje se ovo i odnosi“.
„U 2021. godini imali smo 137 mišljenja u vezi sa sukobom interesa što je izuzetan podatak, s obzirom da smo za cijelu prošlu godinu imali manji broj prijava nego za ovih devet mjeseci ove godine“, navela je Perović.
Ocijenila je da su impozantni rezultati ASK i u oblasti zaštite zviždača i zviždača uopšte.
„U ovoj godini imamo najveći broj prijava iz oblasti zviždača. U 2021. godini je do sad bilo 75 prijava. To osnažuje naš rad i daje nam podstrek da radimo dalje, a takođe nam daje i vjeru da svi naši građani vjeruju instituciji kao što je ASK“, istakla je Perović.
Prema njenim riječima, Zakon o sprječavanju korupcije definisao je dobro oblast zviždača, navodeći da je taj akt u najvećem dijelu usaglašen sa direktivom EU, „što je jako pohvalno i što će nam olakšati kompletan rad“.
„U Zakonu je definisana oblast zviždača u članovima između 44 i 77. Definisano je šta je zviždač i kad ASK može da postupa po prijavama zviždača. Zviždači mogu da podnesu prijave ASK kada smatraju da je prekršen Zakon, a ASK će postupati po svim prijavama koje nam se dostave“, rekla je Perović.
Poručila je da svako kršenje prava može voditi do ugrožavanja javnog interesa, navodeći da je zaštita javnog interesa prioritet svih građana Crne Gore, kao i vladavine prava.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih imanjinskih prava, Bojan Božović, smatra da su u studijama posebno vrijedni uporedna analiza, zaljučci i preporuke koji su zasnovani na državama i pravnim sistemima u regionu.
„Zbog toga je važno da ona dobra rješenja i one dobre zaključke koje su autori u svojim studijama iznijeli, u najkraćem mogućem periodu prenesemo i u legislativni, ali i u faktički okvir, prilikom primjene svega ovoga“, istakao je Božović.
Pozvao je sve koje nisu formalno članovi radne grupe za poglavlje 23 da prisustvuju tematskim sjednicama kada bude ova tema na dnevnom redu.
„Cilj je da ovo društvo kroz antikorupcijske zakone i antikoruptivne mjere postigne nultu toleranciju“, istakao je Božović, poručujući da su u resoru koji predstavlja na putu da isprave određene stvari.
Na panelu su predstavljene studije „Komparativna analiza crnogorskog zakonodavnog i institucionalnog okvira u oblasti zaštite zviždača sa preporukama za unaprjeđenje“ i „Studija u oblasti sukoba interesa u crnoj gori s komparativnim prikazom pravnog okvira i preporukama za unaprjeđenje“.
Autorka studija Marijana Laković – Drašković, kazala je da u okviru opštih i demokratskih procesa u Crnoj Gori, koji uključuju promjenu u političkom, ekonomskom i zakonodavnom sistemu, borba protiv korupcije predstavlja značajni dio u okviru Poglavlja 23 – Pravosuđe i ljudska prava.
„Osim uspostavljanja nezavisnog, efikasnog pravosuđa i zaštuite ljudskih prava, posebna pažnja je posvećena borbi protiv korupcije, kako prevenciji, tako i represiji korupcije“, istakla je Laković.
Ona je ukazala da uprkos očekivanja EK da se pristupi izmjenama Zakona o sprječavanju korupcije, da bi se osigurala veća zaštita osobama da prijavljuju nepravilnosti a time podstiču građani na prijavljivanje, taj akt se nije našao u programu rada Vlade za ovu godinu, „a za zabrinutost je što se nije našao ni programa pristupanja Crne Gore za naredni trogodišnji period“.
Laković Drašković je pojasnila da usvajanje Direktive o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava EU pruža visok stepen zaštite osobama koje prijavljuju povrede prava.
„Direktiva je donesena 23. oktobra 2019. godine, stupila je na snagu 16. decembra iste godine. Države članice imaju obavezu da je implementiraju do 17. decembra ove godine, a do 17. decembra 20213. kad je u pitanju dio Direktive koji se odnosi na obavezu pravnih lica u javnom sektoru koji ima više od 50 zaposlenih da uspostave kanale za interno prijavljivanje“, navela je Laković-Drašković.
Ocijenila je da Crna Gora ima dobar pravni okvir kad je u pitanju sukob interesa, navodeći da se zbog praktične primjene ukazala potreba da se određena zakonska rješenja unaprijede na način što bi se određene odredbe revidirale i na taj način olakšale praktičnu primjenu.
„Cilj publikacija je da u susret izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, pruže Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava i ASK podršku u pronalaženju adekvatnih i cjelishodnih rješenja za unapređenje pravnog okvira u oblasti kako sukoba interesa tako i zaštite zviždača“, rekla je Laković-Drašković.
Pojasnila je da studije dijele pozitivan stav EK da je kao posljedica nedavnih promjena u rukovodstvu ASK, ta institucija započela proaktivan pristup prema izazovima nezavisnosti, integriteta, nepristrasnosti i transparentnosti, neselektivnog pristupa i kvaliteta svojih odluka, unaprijeđujući sveukupni učinak u radu.
„Isto tako studija dijeli mišljenje EK da poboljšani rezultati i povjerenje javnosti u ASK će zavisiti od kontinuiranih napora ASK da obezbijedi svoj integritet, te ispravi nedostatak u donošenju odluka ukoliko postoji“, dodala je Laković-Drašković.
Preporučeno
Događaj je održan u okviru projekta „Podrška donosiocima odluka u implementaciji antikorupcijskih standarda“ CeMI realizuje u saradnji sa Međunarodnom fondacijom za izborne sisteme (IFES), Centralnom i istočnoevropskom pravnom inicijativom, Bugarskim institutom za pravne inicijative (BILI) i Forumom eksperata iz Rumunije.
