Kako su saopštili, donošenje tog zakona od Sabora u Hrvatskoj je uslijedilo nakon protesta potrošača, koji su sedmicama bojkotovali pojedine trgovačke lance zbog visokih cijena proizvoda.
“Kako Vlada Crne Gore povremeno preduzima akcije kojima se sprječavaju veće cijene za oko 70-tak životnih proizvoda, to ASP ukazuje da se radi o jako malom broju proizvoda, što generalno ne štiti potrošače previše od visokih cijena, pa ni ove akcije Vlade nijesu imale značajnijeg efekta u pogledu očuvanja standarda i zaštite građanstva”, navodi se u saopštenju ASP-a.ASP kaže da su pojedini trgovački lanci i sedam domaćih dobavljača, koji su među najvećima, na kraju 2023. godine imali svi zajedno nagomilane dobiti od oko 190 miliona eura, “a što cijeni jasnim znakom da trgovački i dobavljački sektor nije poslovno ugrožen”.
“U isto vrijeme, Agencija za zaštitu konkurencije do sada javnosti nije predočila niti jednu relevantnu analizu ili istraživanje o uzrocima ogromnog rasta cijena, odnosno osnovana je indicija da se ne bave svojim poslom na kvalitetan način”, dodaju u saopštenju.
ASP ukazuje da su građani dužni da plaćaju tržišne, a ne monopolske, kartelske ili bilo kakve druge cijene, te je u interesu građanstva da Vlada Crne Gore najhitnije razmotri donošenje posebnog zakona o mjerama kontrole cijena, poput hrvatskog zakona.
Preporučeno
“Potrošači su izloženi i ogromnim cijenama lijekova, što je dugogodišnji problem, a koji su značajno skuplji nego u okruženju i gdje na domaćem tržištu vlada otvoreni monopol, dok su poseban problem i ogromni iznosi za kamate na kredite i ostale bankarske usluge. Osim Vlade Crne Gore, i poslaničke grupe u Skupštini Crne Gore, bilo vlasti, bilo opozicije, trebalo bi u znatno većoj mjeri da se uključe u ove probleme, a u tom smislu im je na raspolaganju i mehanizam sopstvene zakonodavne inicijative, a sve radi zaštite građanstva”, zaključuju u saopštenju.
Video