Prema njegovim riječima najveći poreski dužnici su preduzeća u većinskom vlasništvu države, ali ima i stranih kompanija kao što je kineski CRBC koji je gradio prvu dionicu autoputa Bar-Boljare, od Podgorice do Kolašina.
Laketić je najavio pojačane mjere na jačanju poreske discipline i uvođenje u legalne tokove značajnog broja onih koji posluju u sivoj zoni – izdavaoci smještaja, frizerski i kozmetički saloni.“Najveća bruto zarada iznosila je 147,7 hiljada eura i isplaćena je u djelatnosti hotela i sličnog smještaja. Zbog poreske tajne, nažalost, ne mogu odati više informacija o samoj zaradi”, kazao je on.
S obzirom na to da je Vladinom Fiskalnom strategijom (program Evropa sad 2) predviđeno povećanje nižih stopa PDV-a, povećanje nekih drugih dažbina, na pitanje ima li procjenu koliko će to povećati ukupne prihode Poreske uprave Laketić je odgovorio da Fiskalna strategija predstavlja jedan sveobuhvatan dokument koji ima veće pozitivne efekte od samog iznosa PDV-a povećanjem ove stope na 15 odsto.
Laketić je saopštio da ukupni poreski dug iznosi 636 miliona eura, od čega se 341 miliona odnosi na neto osnovni dug, a ostalo na kamatu.
“Od kraja maja se neto osnovni dug smanjio za nekih milion i po i to je rezultat rada sektora naplate. Kada govorimo o kamati, ona se uglavnom odnosi na stare poreske dužnike, iako na crnoj listi u tih prvih desetak kompanija imamo i relativno novog dužnika, kinesku kompaniju CRBC. Smanjenju duga najviše doprinose, kao što sam rekao, aktivnosti preduzete u sektoru naplate i u saradnji sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) pokrenuli smo jedan pilot projekat u područnoj jedinici Podgorica koji daje odlične rezultate. Plan je da od septembra krenemo sa tim projektom, odnosno sa tim novim aktivnostima i u područnim jedinicima Budva i Bijelo Polje”, naglasio je on.
Direktor PU je rekao da su tokom prethodne nedjelje dogovorili načelno rješavanje duga od nešto preko pet miliona kod jednog starog poreskog dužnika, ali da u ovom momentu ne može otkrije kome zbog poreske tajne.
“Svakako veliki efekat očekujemo od primjene Zakona o otpisu kamate za poreske dužnike koje izmire osnovni dug u roku od 60 dana od dana stupanje zakona na snagu. Tako da je teško procijeniti koliko je ukupno tog duga naplativo, jer veliki broj tih dugovanja datira unazad deset, 15 godina, tako da ćemo pokušati i prodajom nepokretnosti poreskih dužnika da naplatimo dio duga. Fiskalnom strategijom je to procijenjeno na nekih milion eura i ako smo mi u Poreskoj upravi optimisti da ćemo značajno bolji efekat imati i po tom pitanju i po pitanju ovog novog zakona koji već daje neke rezultate. Sastali smo se sa velikim brojem poreskih dužnika i samo prethodne nedjelje smo riješili jedno veliko staro poresko dugovanje”, naglasio je Laketić.
On je najavio da je u narednom periodu planiraju proširenje baze poreskih obveznika.
“Dakle, planiramo da uvedemo što veći dio sive ekonomije u legalne tokove. Prije svega ovdje mislim na izdavaoce smještaja koji su u ovom trenutku, po nekim procjenama, u velikom broju u sivoj zoni. Zatim imamo frizerske i kozmetičarske salone, gdje sa ta djelatnost u velikom broju slučajeva obavlja bez prijavljenog obavljanja poslova u stanovima. I tu imamo plan, nakon završetka ljetnje turističke sezone, krenućemo u akciju sa drugim institucijama, kako bi te poreske obveznike uveli u legalne tokove. Dodatno, sa platformama za iznajmljivanje smještaja smo krenuli u komunikaciju, kako bi u tom dijelu uveli red. Plan je da osnujemo i registar i da samo praktično registrovani izdavaoci smještaja budu u mogućnosti da se oglašavaju na najvećim platformama za izdavanje smještaja”, najavio je između ostalog Laketić.
Osim toga Laketić je naglasio da sunajveći problem Poreske uprave su ljudski kadrovi.
Preporučeno
“Prethodna dva kadrovska plana se nisu uopšte realizovala, imamo kritičnu starosnu strukturu, gdje je prosjek godina 56, imamo veliki broj kolega koji će u narednom periodu otići u penziju, samo ove godine imali smo odliv od 35 ljudi. Sljedeće godine imamo veći broj odlazaka, tako da će definitivno fokus biti na osnaživanju Poreske uprave u smislu ljudskih kapaciteta. Takođe, u saradnji sa Svjetskom bankom radimo takozvanu „skills gap“ analizu, odnosno analizu jaza između vještina koje trenutno imamo u Poreskoj upravi i onih koje nam trebaju za naredni period, a posebno nakon uvođenja integrisanog sistema za upravljanje prihodima, tako da će gro aktivnosti biti fokusirano na osnaživanju ljudskih kapaciteta, za osnaživanja IT sistema, kako bi za nekih tri do pet godina imali potpuno modernizovanu Poresku upravu”, rekao je on.
Video