Bespravni objekat može biti legalizovan ako je vidljiv na orto foto snimku teritorije, koji je dostupan javnosti putem internet stranica Ministarstva prostornog planiranja i Katastra. Osim toga, objekat mora biti upisan u katastar nepokretnosti, imati riješene imovinsko-pravne odnose, te mora imati pristup sa gradske saobraćajnice ili javnog puta.
Legalizacija nije moguća ako je objekat izgrađen na površinama planiranim za infrastrukturu od opšteg interesa, ako prelazi granice vlasničke parcele (na prostoru bez planskog dokumenta), ili ako je privremene prirode i sagrađen od materijala koji ne obezbjeđuju stabilnost, funkcionalnost i sigurnost.
O tome da li objekat ispunjava tehničke uslove odlučuje nadležni organ lokalne uprave na osnovu propisanih kriterijuma.
Naknade i olakšice
Vlasnici bespravnih objekata u obavezi su da plate naknadu za urbanu sanaciju, koja se dijeli između lokalne samouprave (80 odsto) i državnog budžeta (20 odsto). Visina naknade zavisi od planskog dokumenta, zone, stepena opremljenosti zemljišta, kao i vrste i namjene objekta. Obračun se vrši po kvadratu, na osnovu elaborata izvedenog stanja koji mora izraditi licencirana geodetska organizacija.
Zakon predviđa značajne olakšice za socijalno ugrožene kategorije: do 50 odsto umanjenja za objekte osnovnog stanovanja i do 90 odsto za samohrane roditelje, osobe sa invaliditetom, djecu bez roditeljskog staranja, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju i pripadnike RE populacije. Međutim, ova umanjenja se ne mogu kumulirati.
Takođe, omogućeno je plaćanje u ratama – do 360 mjesečnih rata za objekte osnovnog stanovanja, do 120 rata za ostale, dok luksuzni turistički objekti plaćaju u najviše 60 rata, uz znatno viši iznos – od 1.500 do 5.000 eura po kvadratnom metru.
Za objekte na Crnogorskom primorju propisana je i posebna naknada u skladu sa zakonima o regionalnom vodosnabdijevanju, koja se može platiti u najviše 36 rata.
Objekti koji će biti uklonjeni
Zakonom je predviđeno i uklanjanje bespravnih objekata za koje nije podnijet zahtjev za legalizaciju, za koje je zahtjev odbijen ili za koje nije pokrenut upis u katastar. Rješenje o uklanjanju donosi inspektor zaštite prostora, koji je dužan da ga dostavi Katastru i nadležnom lokalnom organu u roku od tri dana.
U slučaju uklanjanja objekta koji predstavlja osnovno stanovanje, jedinica lokalne samouprave mora obezbijediti alternativni smještaj. On se može obezbijediti kao privremeni – kroz zakup stana ili nadoknadu za kiriju, ili kao trajno rješenje kroz sredstva za izgradnju novog objekta, ako vlasnik ispunjava uslove za socijalno stanovanje.
Javni interes i prostorni red
Ovim zakonom nastoji se uvesti red u oblasti prostornog uređenja i smanjiti negativne posljedice bespravne gradnje. Poseban akcenat stavljen je na obezbjeđenje bezbjednosti objekata, očuvanje prostora od daljeg devastiranja i poštovanje planskih dokumenata.
Zakonom je, kako piše CdM, predviđena i značajna uloga lokalnih samouprava, koje određuju visinu naknade i sprovode mjere legalizacije i socijalne zaštite, uz prethodnu saglasnost Vlade.
Kazne za kršenje zakona do 40.000 eura za pravna lica
Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa stroge kazne za kršenje obaveza u vezi sa legalizacijom i upravljanjem nelegalnom gradnjom. Pravno lice može biti kažnjeno novčanom kaznom od 1.000 do 40.000 eura ako ne pribavi rješenje o legalizaciji, ne plaća godišnju naknadu za korišćenje prostora, ne omogući pristup objektu nadležnim organima ili ne pokrene upis objekta u katastar u zakonskom roku.
Kazne su predviđene i za odgovorna lica u pravnim subjektima, državnoj i lokalnoj upravi, i to u rasponu od 60 do 4.000 eura. Preduzetnici mogu biti kažnjeni sa 300 do 12.000 eura, a fizička lica sa 60 do 4.000 eura.
Pored toga, predviđene su sankcije i za organe uprave koji ne ispune niz obaveza – od obezbjeđivanja pristupa geodetskim podacima i vođenja elektronskih evidencija, do sprovođenja javnih nabavki i dostavljanja rješenja o legalizaciji nadležnim inspekcijama. Posebno su istaknute kazne za nepostupanje u vezi sa evidencijom, upisima u katastar, obezbjeđenjem alternativnog smještaja i korišćenjem sredstava iz naknada za urbanu sanaciju.
Preporučeno
Zakon jasno definiše rokove i odgovornosti svih učesnika u postupku legalizacije, a nepoštovanje tih odredbi može imati ozbiljne finansijske posljedice.