PLANTAŽE: Uvoz bijelog rinfuznog vina je privremena mjera, NEMA ŠTETE ZA BREND

PLANTAŽE: Uvoz bijelog rinfuznog vina je privremena mjera, NEMA ŠTETE ZA BREND

S Rastoder

06/09/2025

07:01

Plantaže u odgovorima portal Standard potvrđuju da su, tokom tranzicije između starijih zasada i punog roda novoposađenih bijelih sorti, dio ponude bijelih vina privremeno obezbijedile uvozom rinfuznog vina iz Sjeverne Makedonije i Moldavije, koje se u Podgorici filtrira i puni za nižu cjenovnu kategoriju, uz jasno označeno porijeklo.

Premijum bijele etikete, navode, i dalje nastaju isključivo od grožđa sa Ćemovskog polja. Kompanija ističe preko 130 hektara novih zasada, veće prinose u berbi 2025. i usmjerenost ka potpunoj samodovoljnosti, uz pozivanje na globalnu praksu i tržišni rast potrošnje bijelih vina.

STANDARD: Plantaže se posljednjih nekoliko godina ne mogu pohvaliti prinosima i kvalitetom grožđa, zašto je to tako ?

PLANTAŽE: Vinogradarstvo je specifična privredna grana u kojoj se današnje stanje zasada temelji na odlukama donesenim prije pet, deset, pa i dvadeset godina. Riječ je o djelatnosti u kojoj rezultati direktno zavise od dugoročnog strateškog planiranja, pravovremene obnove zasada i kontinuiranih ulaganja u savremene metode gajenja. Svako zanemarivanje tih procesa ostavlja višegodišnje posljedice, što je dobro poznato svakome ko se ovim poslom ozbiljno bavi.

Zbog izostanka sistematskih ulaganja u vinograde nakon 2014. godine, Plantaže danas imaju oko 30% zasada starijih od 45 godina, što objektivno utiče na produktivnost. Studije i stručni podaci iz vinogradarskog sektora pokazuju da je period tokom kojeg vinograd ostaje rentabilan oko 30 godina. Nakon tog perioda, troškovi proizvodnje rastu, a prinosi padaju. Upravo ta činjenica objašnjava smanjenje prinosa. Riječ je o naslijeđenom problemu koji se ne može riješiti preko noći.

Aktuelna uprava Plantaža prepoznala je ove izazove, preuzela odgovornost i pokrenula konkretne mjere sanacije. U posljednje tri godine posađeno je preko 130 hektara novih vinograda, dominantno bijelim sortama, uvedene su savremene agrotehničke mjere i modernizovana mehanizacija, sa ciljem unapređenja kvaliteta i smanjenja zavisnosti od sezonske radne snage.

Sve ove mjere sprovedene su bez dodatnog kreditnog zaduženja, isključivo iz sopstvenih sredstava, uz istovremeno vraćanje značajnih finansijskih dugova iz prethodnih godina. Malo je kompanija koje mogu da kažu isto, i to smatramo jasnim pokazateljem odgovornog i racionalnog upravljanja.

Već u ovoj godini vidljivi su prvi mjerljivi rezultati. Na osnovu trenutnih pokazatelja, berba 2025. godine, koja je do sada realizovana na oko 60% površina, bilježi veće prinose u odnosu na prethodnu godinu. Pravi efekti ovog ciklusa ulaganja biće još vidljiviji u narednim godinama, čime smo postavili temelje za dugoročnu stabilnost i održivost proizvodnje.

Što se tiče kvaliteta grožđa, ne možemo se složiti sa konstatacijom da se posljednjih godina ne možemo pohvaliti postignutim rezultatima. Naprotiv, uspjesi sa najprestižnijih svjetskih takmičenja jasno potvrđuju da je kvalitet sirovine na visokom nivou. Brojne zlatne medalje osvojene na najvećih svjetskih takmičenjima poput Decantera, Mundus Vinija i AWC Vienna najbolji su dokaz toga.

U vinskom svijetu postoji jednostavno pravilo: „Od lošeg grožđa ne može se napraviti dobro vino.“ Upravo zato, međunarodna priznanja koja osvajaju naša vina ujedno potvrđuju i kvalitet grožđa od kojeg nastaju.

Kvalitet vinograda je temelj uspjeha svake vinarije, pa samim tim i Plantaža i crnogorskog vinarstva. Naš fokus je kontinuirano unapređenje zasada i modernizacija proizvodnje kroz nova ulaganja i inovacije, kako bismo osigurali stabilne prinose, vrhunski kvalitet i očuvali lidersku poziciju na tržištu, predstavljajući na najbolji način Crnu Goru i crnogorsko vino na svjetskoj sceni.

MN: Klima, bolesti i štetočine: „klimatski faktori su ključni rizik“

STANDARD: Koliki je udio klimatskih faktora, a koliki bolesti i štetočina u tome?

PLANTAŽE: Paralelno s obnovom zasada, suočavamo se i sa izazovima koje donose klimatske promjene. koje sve teže pogađaju čitav vinogradarski sektor. Bez obzira na stručnost i tehničku opremljenost, nijedan proizvođač danas nije imun na uticaj klimatskih promjena, čiji se efekti manifestuju iz godine u godinu, kroz različite oblike, i ostavljaju direktne posljedice na prinose.

 Prema podacima Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV), gotovo sve vinogradarske zemlje Evrope u 2023. i 2024. godini bilježe značajne gubitke zbog ranih mrazeva, obilnih padavina, suša i elementarnih nepogoda. Ni Plantaže nijesu bile pošteđene šteta od grada na Ćemovskom polju 2022. godine, koje su procijenjene na preko 8 miliona eura.

Pored toga, proljeće 2023. obilježeno je učestalim kišama u osjetljivoj fazi razvoja vinove loze, što je učinilo gotovo nemogućim potpunu zaštitu zasada, ne samo u velikim vinogradima Plantaža već i kod manjih proizvođača.  

STANDARD: Ove godine suočavamo se sa izraženom sušom, ali smo i pored toga uspjeli da obezbijedimo stabilu proizvodnju i ostvarimo bolje rezultate i prinose u odnosu na prošlu godinu.

PLANTAŽE: Bolesti i štetočine predstavljaju stalni izazov u vinogradarstvu, ali njihova pojava i intenzitet u velikoj mjeri zavise od klimatskih uslova. Zbog toga se može reći da klimatski faktori danas predstavljaju ključni i najteže predvidivi rizik za vinogradarsku proizvodnju.

Sve ove okolnosti jasno pokazuju koliko je vinogradarstvo osjetljivo na spoljne faktore koje nijedan proizvođač ne može u potpunosti predvidjeti niti kontrolisati. Naš cilj je da, kroz pravovremene agrotehničke mjere i obnovu zasada, obezbijedimo što stabilniju i održiviju proizvodnju, smanjujući ranjivost na ovakve promjene.

 

MN: Uvoz bijelih vina, etikete i brend: „privremena mjera“ i pozivanje na globalnu praksu

STANDARD: Da li su loši prinosi i loš  kvalitet grožđa razlog uvoza bijelih vina iz drugih vinogradarskih regiona? Koje su količine bijelih vina koje se uvoze i koje su kategorije ta vina? Da li dijelite mišljenja stručnjaka iz ove oblasti da se uvozom i prodajom inostranih vina narušava dugogodišnji građeni brend Plantaža? Da li su nakon ovoga vina Plantaža i dalje “vina kojima se vjeruje”? Osim Podgoričkog bijelog, pod kojim su sve etiketama flaširana uvozna bijela vina?

PLANTAŽE: Period tranzicije između starijih zasada i punog roda novo zasađenih vinograda prirodno donosi određene izazove, posebno u segmentu bijelih vina.

Zbog višegodišnjeg izostanka ulaganja u obnovu vinograda u prošlosti, Plantaže su u protekle tri godine intenzivno radile na podizanju novih površina sa bijelim sortama, što je već počelo da daje rezultate, ali je za puni rod potrebno još nekoliko godina.

Kako bismo u međuvremenu očuvali kontinuitet ponude, odgovorili na potražnju tržišta, obezbijedili stabilne prihode i sačuvali likvidnost, Plantaže su, u skladu sa zakonima i međunarodno prihvaćenom praksom, privremeno obezbijedile dio nedostajućih količina bijelog vina.

Ova mjera, iako možda nepopularna, bila je nužna i racionalna odluka u realnim tržišnim okolnostima. Da je ova praksa uobičajena na globalnom nivou, potvrđuju zvanični podaci OIV – Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino, objavljeni u izvještaju za 2024. godinu (“State of the World Vine and Wine Sector in 2024”, april 2025).

  • Francuska, iako je globalni gigant sa 50–60 miliona hektolitara godišnje proizvodnje, uvezla je u 2024. godini oko 5,4 miliona hektolitara vina, što je približno 540 miliona litara. Od toga 383 miliona litara čini rinfuz vino, koje se koristi u različitim tržišnim kategorijama.
  • Italija je u 2024. godini uvezla 2,9 miliona hektolitara vina (290 miliona litara), pri čemu čak 86% rinfuz vina, odnosno oko 249 miliona litara. Ovaj segment je u odnosu na 2023. zabilježio snažan rast od +74% po obimu i +84% po vrijednosti.
  • Portugal je u 2024. godini uvezao 2.1 miliona hektolitara vina (210 miliona litara), od čega 64% rinfuz vina, odnosno 134 miliona litara.

Ovi podaci jasno pokazuju da je uvoz vina standardna i globalno prihvaćena poslovna praksa, kojom se koriste i najveći svjetski proizvođači, koji uvezene vina flaširaju i prodaju na domaćem tržištu, u uslovima promjenljive ponude i trendova, klimatskih izazova ili tranzicionih faza u vinogradarstvu.

Plantaže posluju na globalno konkurentnom tržištu, gdje su pritisci na cijene, kvalitet i kontinuitet ponude izuzetno visoki. Kao akcionarsko društvo u većinskom državnom vlasništvu, kompanija se finansira isključivo iz sopstvenih prihoda, bez subvencija ili pomoći iz državnog budžeta, iako je javnost često doživljava kao „državnu firmu“.

To znači da Plantaže same snose sve poslovne rizike i investicione troškove, uključujući ulaganja u vinograde, modernizaciju i razvoj novih proizvoda. U takvom ambijentu, ključna obaveza je da kompanija očuva kontinuitet poslovanja, zadrži prisutnost u svim tržišnim kategroijama i obezbijedi finansijsku stabilnost.

Kod nadoknađivanja nedostajućih količina, riječ je o manje zahtjevnoj kategoriji vina, koja se jasno razlikuje od premium linija i nema uticaja na reputaciju brenda. Samo nekoliko etiketa bijelih vina, kao privremena mjera, nosi oznaku uvoznog porijekla, i to isključivo zbog nedostatka dovoljnih količina u ovom segmentu. To je jasno naznačeno na etiketama, u potpunosti u skladu sa zakonom, kako bi potrošači bili informisani o porijeklu. Transparentnost u deklarisanju potvrđuju da se radi odgovorno i u skladu sa propisima.

Vino prolazi kroz stroge kontrole bezbjednosti u sertifikovanim laboratorijama, kao i detaljne organoleptičke provjere, kako bi se potvrdilo da ispunjava sve standarde kvaliteta i da odgovara očekivanjima potrošača.

Svaka flaša koja nosi ime Plantaža treba da opravda povjerenje bez obzira na tržišne izazove i privremene mjere koje preduzimamo. Na ovaj način ne kompromitujemo identitet i brend, već štitimo poziciju na tržištu, čuvamo prihode i obezbjeđujemo sredstva za dalja ulaganja.

Istovremeno, važno je naglasiti da se premium etikete bijelih vina, koje nose prepoznatljivu vrijednost brenda Plantaža, proizvode isključivo od grožđa sa Ćemovskog polja. Najbolji dokaz za to je vina Nota, berba 2024., koja je ove godine osvojila zlatnu medalju na prestižnom takmičenju Mundus Vini u Njemačkoj.

Ovaj rezultat jasno pokazuje da domaća sirovina Plantaža ima vrhunski kvalitet i potencijal, te demantuje svaku tvrdnju o „uništavanju vinograda“.

Naša strategija ostaje čvrsto usmjerena na sopstvenu proizvodnju, uz kontinuirana ulaganja koja će u narednim godinama obezbijediti potpunu samodovoljnost u svim segmentima bijelih vina.

MN: Trend bijelih vina

STANDARD: Zašto se prioritet daje bijelim vinima, s obzirom na to da su Plantaže poznate po vrhunskim crvenim vinima koja i dalje donose zlatne medalje sa prestižnih svjetskih takmičenja? Da li je prodaja vina u prvih šest mjeseci 2025. u skladu s planiranim?

PLANTAŽE: Plantaže ne diktiraju trendove u vinskoj industriji. Tržište i potrošači svojim izborima oblikuju ponudu. Na globalnom nivou posljednjih godina prisutan je trend rasta potrošnje bijelih vina i pada potrošnje crvenih vina. Kao kompanija koja je dominantno proizvođač crvenih vina, posebno autohtone sorte Vranac, ovaj trend nas ne raduje, jer nas primorava na prilagođavanje dijela portfolija zahtjevima tržišta i savremenog potrošača.

Prema podacima Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV), u posljednjoj deceniji bijela vina su preuzela primat nad crvenim u ukupnoj svjetskoj potrošnji.
U Sjedinjenim Američkim Državama, prodaja bijelih vina je prvi put u 2024. godini nadmašila prodaju crvenih, dok su u Francuskoj, jednoj od vodećih vinskih zemalja, površine pod bijelim sortama porasle za 12% od 2018. godine.

Razlozi za ove promjene nisu u potpunosti razjašnjeni, ali se povezuju sa klimatskim promjenama u smislu blažih zima i više toplijih danima, što pogoduje konzumaciji laganijih, svježijih vina sa nižim sadržajem alkohola. Takođe, tu su i promjene u životnim navikama, sa sve većim naglaskom na zdraviji stil života i umjereniju konzumaciju.

Naš zadatak kao proizvođača je da pratimo tržišne promjene, analiziramo podatke i prilagodimo dio portfolija potrebama savremenog potrošača. Međutim, to nikada ne činimo na uštrb onoga što nas definiše.

Crvena vina, a posebno Vranac, ostaju stub identiteta Plantaža, ključ međunarodnog uspjeha i najveći dio našeg portfolija. Samo u ovoj godini Plantaže su osvojile oko 30 medalja na prestižnim međunarodnim takmičenjima, što još jednom potvrđuje kontinuitet kvaliteta i autentičnosti naših vina. Plantaže ostaju simbol tradicije, znanja i kvaliteta crnogorskog vinarstva, ali istovremeno i kompanija koja se prilagođava savremenim trendovima, tržišnim zahtjevima i izazovima globalne konkurencije.

Sve aktivnosti unutar kompanije kao i rezultati prodaje odvijaju se planski, u skladu sa dinamikom proizvodnog ciklusa i uz jasno definisane ciljeve među kojima su očuvanje pozicija na tržištu, dalji rast izvoza i nastavak pozitivnih trendova i rezultata iz prethodne godine.

Plantaže su više od kompanije. One su najvrijedniji i najznačajniji brend Crne Gore, nosilac kompletnog vinogradarsko-vinskog sektora i važan faktor ekonomskog razvoja države.
U vremenu kada se svako priznanje za crnogorska vina u svijetu dočekuje sa divljenjem, vjerujemo da je zadatak svih nas, uključujući i medije, da zajednički čuvamo Plantaže, simbol crnogorskog vinarstva i ono što nas u svijetu najbolje predstavlja.

MN: Planirani prinosi 2025: manji rod breskve, „veći prinosi“ grožđa

STANDARD: Koliki su vam planirani prinosi breskve i grožđa u 2025. godini i da li ćete ih ostvariti?

PLANTAŽE: Sezona koštičavog voća u 2025. godini bila je izuzetno zahtjevna u meteorološkom smislu. Kasni mraz krajem februara, kišovit mart sa naglim temperaturnim oscilacijama i neuobičajeno svjež maj značajno su nepovoljno uticali prvenstveno na ranije sorte breskve i nektarine. Zbog svega navedenog, ove godine je prinos breskve manji. Ovo nije specifičnost Plantaža, već opšti problem koji pogađa čitav region i evropsko tržište koštičavog voća.

Prema podacima međunarodnih organizacija i strukovnih udruženja, ukupna proizvodnja breskve i nektarine u Evropi u 2025. godini biće manja nego prethodne godine. Najveće vinogradarsko-voćarske zemlje suočile su se sa istim problemima: u Grčkoj su kasni mrazevi tokom cvjetanja posebno pogodili breskvu i nektarinu, dok je u Španiji i Italiji proljeće obilježeno kišovitim periodima i oscilacijama temperatura koje su smanjile prinose. Dakle, ono što mi bilježimo u Crnoj Gori potpuno je u skladu sa situacijom u čitavoj Evropi.

Uprkos manjem prinosu, želimo naglasiti da je pažljivom selekcijom plodova i dobrom organizacijom berbe obezbijeđen najbolji mogući kvalitet. Iako ova godina nije bila godina za koštičavo voće, Plantaže su uspjele da kvalitet stave u prvi plan. Posebno ističemo da je, zahvaljujući dobroj organizaciji i tržišnom plasmanu, finansijska realizacija breskve bolja nego prošle godine.

Dakle, i u okolnostima koje nijesu bile naklonjene proizvodnji, Plantaže su pokazale da znaju da upravljaju rizicima, sačuvaju kvalitet i tržišnu poziciju. Rezultat je manji prinos, ali bolja tržišna valorizacija i potvrda da je kvalitet ono što kupci prepoznaju i vrednuju. Što se tiče grožđa, berba je još uvijek u toku (realizovana na približno 60% površina). Prinosi su veći nego prošle godine, a uz povoljne vremenske uslove u završnici očekujemo da će biti značajno bolji u odnosu na prošlu godinu. Na osnovu do sada ubranih količina i kvaliteta, očekujemo realizaciju proizvodnog plana za 2025. godinu, ali o tome možemo konkretnije govoriti kada se sav posao završi.

Izvor (naslovna fotografija):ilstracija

Ostavite komentar

Komentari (0)

X