Video
Predsjednik Odbora Jovan Lekić podsjetio je da je 24. aprila Privredna komora uputila još jednu inicijativu u nizu o neradnoj nedjelji prema Ministarstvu ekonomije, dodatno podstaknutu poslovanjem sektora u uslovima pandemije korona virusa, koje je bilo otežano za veliki broj trgovina, dok je mnogima u potpunosti bio onemogućen rad zbog mjera Nacionalnog koordinacionog tijela.
“Tražimo da se omogući rad nedjeljom tokom sezone, kao i tokom državnih drugih praznika, kako bismo ublažili negativne posljedice
koje je na poslovanje ostavila pandemija. Naveli smo u Inicijativi primjer da su zbog prvomajskih praznika objekti morali biti zatvoreni
tri dana uzastopno, a ukupno je tokom maja bilo devet neradnih dana. Sada bi u julu imali sličnu situaciju, jer je državni praznik 13. jul, koji se slavi dva dana, u ponedeljak, tako da bi opet imali tri neradna dana uzastopno, uzimajući u obzir i neradnu nedjelju. Očekujemo odgovor Ministarstva i Ustavnog suda”, naveo je Lekić.
Tokom sjednice privrednici su polemisali sa Biljanom Jakić, generalnom direktoricom Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u
Ministarstvu ekonomije, koja je ocijenila da zvanična statistika ne pokazuje značajan pad prihoda i zaposlenosti u trgovinama kao
posljedicu neradne nedjelje. Trgovci međutim tvrde da statistički podaci iz septembra i oktobra nijesu mjerodavni, već će to biti oni
znatno manje povoljni koji se budu odnosili na sezonu. Ocijenili su da zakoni treba da budu podsticajni za privrednike kako bi oni ostvarivali povoljnije rezultate i još značajnije doprinosili razvoju države.
Oni su ukazali i na slučajeve da pojedini privredni subjekti nedjeljom trguju online, što je primjer nelojalne konkurencije.
“Online trgovina se ne može obavljati nedjeljom”, kategorična je Biljana Jakić, koja je govorila i o zaštiti prava potrošača u dijelu
trgovine putem Interneta.
U fokusu Odbora bio je i novi Zakon o radu, koji je predstavila Vesna Simović Zvicer, koordinatorka radne grupe za izradu Zakona i autorka nedavno objavljenih komentara na ovu regulativu. Ona se fokusirala na najznačajnije novine u Zakonu, među kojima su da se godišnji odmor ne može zamijeniti novčanom nadoknadom, isplata zarade vrši isključivo preko žiro računa, a obračun zarade ima snagu izvršne isprave, sporazumni raskid radnog odnosa proizvodi dejstvo samo kada se ovjeri kod nadležnog organa, poslodavac koji ima više od 10 zaposlenih mora da ima akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme produženo je na 36 mjeseci umjesto dosadašnjih 24 mjeseca i druge.
Stav privrednika je da je Zakon o radu propustio priliku da ojača ovjerenje između poslodavac i zaposlenih, ali i ispuni interese obje strane.
Predrag Vučinić iz Fonda za zdravstveno osiguranje, decidan je da nijedan doktor neće otvoriti bolovanje bez dokaza o potrebi za tim, te
da poslodavci mogu da se obrate komisiji koja će provjeriti eventualne zloupotrebe privremene spriječenosti za rad. On je učestvovao u radu sjednice sa koleginicom Nadom Milatović.
“Mi više nijesmo u istom vremenu u odnosu na ono kada je Zakon o radu stupio na snagu. Ovo je vrijeme korone i duboke krize. Može li se išta učiniti kako bi se Zakon prilagodio ovom vremenu – pitao je predstavnik kompanije Donator Dragan Janjević.
Generalni direktor Direktorata za rad u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Zoran Ratković ocijenio je da je Zakon o radu rezultat
podjele odgovornosti socijalnih partnera, NVO sektora, akademske zajednice, Međunarodne organizacije rada i Evropske komisije i da je
najtransparentniji akt u okruženju i EU koji uređuje ovu oblast. U njega je prenijeto 14 direktiva EU i više od 20 Međunarodne organizacije rada.
“Nijedna država u okruženju nije fleksibilna u otkazivanju ugovora o radu. Ali zato vam je ostavljena mogućnost otkazivanja ugovora o radu bez vođenja disciplinskog postupka u 50 slučajeva predviđenih Zakonom, kolektivnim ugovorima, kao i ugovorom o radu”, naveo je Ratković.
Odbor je razmotrio i inicijativu koju su podnijeli predstavnici kompanija Okov i Mercator, a odnosi se na novi Zakon o komunalnim
djelatnostima. Novina u regulativi je da se usluga odvoza komunalnog otpada obračunava po kvadratu poslovnog prostora, a ne, kao do sada, po jedinici mjere otpada.
“Ovim se ponovo uspostavlja sistem obračuna koji je problematičan za privredu i povećava troškove poslovanja. Privrednici traže da se
iznađe metod obračuna odvoza komunalnog otpada po jedinici mjere gdje god je moguće, a tamo gdje nije, da se obračunava po kvadratu prostora”, naveli su inicijatori.
Potpredsjednica Ljiljana Filipović je najavila da će privrednici preko Komore uputiti predloge rješenja kako bi se novi Zakon o
komunalnim djelatnostima prilagodio njihovim zahtjevima u ovom dijelu.
Preporučeno
Odbor je razmotrio i Informaciju o poslovanju u sektoru trgovine za period januar-april 2020. godine.
