Ako podižete novac iz banaka čiji nijeste klijent, to može da vas košta minimum tri do pet eura za podizanje minimalnog iznosa novca, koji se u zavisnosti od banke kreće od deset do 20 eura.

Banke mogu uzeti procenat vrijednosti transakcije, od 2,5 do tri odsto, ali je većina njih definisala minimalne iznose koje mogu da vam uzmu. Za podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima drugih banaka Hipotekarna banka uzima minimum pet eura provizije, a isti je slučaj sa NLB i Crnogorskom komercijalnom bankom (CKB).

Erste banka uzima četiri eura za tu uslugu, Addico i Adriatic uzimaju po tri eura.

Građani jedva sastavljaju kraj sa krajem, penzioneri najugroženiji

Redakciji Portala RTCG požalilo se nekoliko građana koji kažu da su im ove provizije previsoke.

Povezani članci

ekonomija

Platni promet: Provizije visoke, uključiti još banaka

politika

Irena Radović nova guvernerka Centralne banke

Tim povodom razgovarali smo i sa predsjednikom Pokreta penzionera (sjevera Crne Gore) Svetozarom Čabarkapom, koji je saglasan da su provizije previsoke.

“Kad bi one bile niže, to bi značilo, jer su troškovi života ogromni i prosto nemate mogućnost da utičete na to. Ne možemo ništa da promijenimo, kad se žalimo u bankama kažu nam to je tako, to je zakonski regulisano i tu su nam ruke vezane” rekao je Čabarkapa.

Pojasnio je da penzioneri najčešće koriste usluge uplate novca, za što im se uzima različita visina provizije u zavisnosti od poslovne politike banke. Penzioneri rjeđe koriste usluge bankomata.

“Bankomate penzioneri izbjegavaju jer se često desi da ni ne znaju kolike su provizije pa se šokiraju kad im uzmu veći iznos. Kad nam u banci ponude uslugu slanja poruka, to uglavnom i ne prihvatimo jer nam uzimaju euro tamo, tri onamo, i onda nam je lakše da odemo u banku, čekamo redove i uzmemo izvještaj”, ispričao je Čabarkapa.

Iz CBCG kažu da je njihovo Odjeljenje za zaštitu prava klijenata kreditnih institucija i korisnika finasijskih usluga, imalo zanemarljiv broj prigovora po ovom pitanju, jer su, kako tvrde korisnici usluga banaka upoznati sa tarifama za podizanje novca sa bankomata drugih banaka.

CBCG: Sve je u skladu sa Zakonom

“Shodno Zakonu o platnom prometu pružaoci platnih usluga, odnosno banke imaju pravo da za pružanje platnih usluga naplaćuju naknade. Za pružanje platnih usluga, korisnik i banka zaključuju ugovor u kome je definisana i visina naknada koja je u trenutku potpisivanja ugovora na snazi”, navodi se u odgovorima CBCG. 

Prilikom zaključivanja ugovora, banka mora upoznati korisnika sa politikom banke u pogledu tarifa, kao i dogovorenim načinom informisanja, ukoliko dođe do promjene tarifa.

“Banka je dužna da o promjenama tarifa, na unaprijed dogovoreni način, informiše klijenta najmanje dva mjeseca prije stupanja na snagu promjene tarifa ili nekog drugog ugovornog elementa”, ističu iz CBCG.

Dodatno, banka je dužna da u poslovnim prostorijama namijenjenim za rad sa korisnicima platnih usluga i na svojoj internet stranici, objavi tarifu po kojoj naplaćuje naknade za pružanje platnih usluga.

“Ukoliko nije saglasan sa promjenom uslova tarifiranja, klijent je u mogućnosti da zatraži raskid ugovora sa bankom, uz prethodno izmirenje ostalih obaveza koje eventualno ima prema banci.  Shodno navedenom, ukoliko su ispoštovane obaveze o uslovima i obavezama informisanja korisnika prilikom pružanja platnih usluga, banka naplaćuje naknade za platne usluge koje pruža, polazeći od zakonskih propisa, a u skladu sa svojom poslovnom politikom i procjenom tržišne konkurentnosti”, navode iz CBCG.

Centralna banka Crne Gore u okviru svojih nadležnosti kontroliše da li se predugovorno  informisanje, kao i informisanje o promjeni tarifa, uključujući visinu naknade za podizaje novca sa bankomata druge banke, sprovodi na zakonom na propisan način.

“CBCG kontroliše da li se podizanje novca sa bankomata matične banke klijenta sprovodi takođe na zakonom propisan način, bez naknade”, zaključuju iz CBCG.