“Rješenje je u direktnoj suprotnosti sa članom 37 pomenutog Zakona, koji jasno ukazuje da u slučaju neusvajanja budžeta države do 31. decembra, Ministarstvo finansija do njegovog donošenja potrošačkim jedinicama, definisanim članom 2 Zakona (državnim organima, organi državne uprave, državni fondovi, javne ustanove, i sl.), mjesečno odobrava 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini. Međutim, kako čak 7 od ukupno 12 ministarstava prošlogodišnji budžet uopšte ne prepoznaje, a u međuvremenu nije usvojen rebalans budžeta koji bi ih prepoznao, na njih se privremeno finansiranje ne može odnositi, što znači da se te potrošačke jedinice već NEZAKONITO finansiranju, odnosno nezakonito raspolažu budžetskim sredstvima”, navodi Šehović.

Kako dodaje, znajući za to, a imajući u vidu nemogućnost izrade jedinstvene zakonite Odluke o privremenom finansiranju, ministar finansija se opredijelio za donošenje retroaktivnog Rješenja na čak 250 strana, koje je zbog retroaktivnosti u direktnoj suprotnosti sa članom 147 Ustava, a koje u suštini predstavlja novi budžet, budući da su raspodijeljena sredstva ne po potrošačkim jedinicama, nego po svim stavkama unutar tih potrošačkih jedinica.

Time je, kako tvrdi Šehović, ne samo prekršen Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, nego i Ustav Crna Gore koji jasno propisuje da je jedino Skupština nadležna za donošenje budžeta, a ovako koncipirano Rješenje jeste zapravo novi budžet za januar mjesec.

“Dakle, Ministarstvo finansija je do kraja 2020. godine moralo da donese Odluku o privremenom finansiranju za period januar – mart 2021. godine, koja je nakon toga trebala biti objavljena u Službenom listu. To je jedini zakonit način da se konstatuje da će se primijeniti institut privremenog finansiranja. Objave na tviteru i saopštenjima nijesu. Kakav je trebao da bude sadržaj pomenute Odluke možemo vidjeti na primjerima mnogih opština, koje su nerijetko posezale za korišćenjem instituta privremenog finansiranja”, dodaje Šehović.

Ističe da razumiju potrebu cjelokupne Vlade i novih njenih ministara da izbjegavaju Parlament i suočavanje sa poslanicima.

“Skrivanje od Parlamenta je legitimna medijska strategija, ali ne po svaku cijenu. Ovoga puta je cijena skupo plaćena, jer je posljedica takve odluke gaženje Ustava, Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Poslovnika Skupštine Crne Gore, preuzimanje skupštinskih nadležnosti od strane ministra finansija koje mu ne pripadaju, te izazivanje pravnog i finansijskog haosa u državi, koji će izvjesno biti konstatovan u završnom računu budžeta za 2021. godinu. Ako je i od ovakve „ekspertske“ Vlade, mnogo je”, kazao je on.

Pozivaju rukovodstvo Skupštine Crne Gore da zaštiti svoje ustavne nadležnosti i da počne na djelu da sprovodi toliko često pominjanu kontrolnu funkciju nad Vladom, koja namjeru za preuzimanjem njenih nadležnosti domonstrira već u prvom mjesecu svog mandata.

“Pozivamo i Državnu revizorsku instituciju da pokaže odgovornost prema građanima, te da u skladu sa svojim nadležnostima, a na osnovu člana 21 Zakona o državnoj revizorskoj instituciji reaguje, kako bi na vrijeme spriječila dalje nezakonito raspolaganje budžetskim sredstvima, te time i negativne posljedice i potencijalne trajne štete po državu i njene poreske obveznike”, zaključio je Šehović.