Iz te poslovne asocijacije su rekli da se mora imati u vidu specifičnost crnogorske ekonomije, koja je uvozno zavisna i kao takva u velikoj mjeri podložna uticaju globalnih i regionalnih ekonomskih kretanja.
“Pokrivenost uvoza izvozom na nivou je od svega 14 odsto što dodatno usložnjava situaciju i povećava osjetljivost naše privrede. Stoga pri upoređivanju našeg tržišta i tržišta zemalja u regionu i šire, treba sagledati cjelokupni ekonomski ambijent”, navodi se u saopštenju.
Paušalne ocjene
Iz PKCG su rekli da sektor trgovine na veliko i malo predstavlja jedan od najznačajnijih sektora crnogorske privrede, jer ima najveće pojedinačno učešće u bruto dodatnoj vrijednost od 13,7 odsto u 2023. godini, a zapošljava više od jedne trećine svih zaposlenih u privatnom sektoru.“Stoga, ne treba iznositi paušalne ocjene o poslovanju kompanija iz ovog sektora. Naime, sve kompanije predaju finansijske iskaze Poreskoj upravi i iz njih se lako može utvrditi, između ostalog, da je bruto marža u Crnoj Gori manja nego u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj”, kazali su iz PKCG.
Iz PKCG su podsjetili da je Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori – sektor prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića, koju je uradio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta, pokazala da se rast cijena u prethodnom periodu nije desio kao posljedica neracionalnog ponašanja trgovaca, već faktora na koje privreda ne utiče.
“Analiza je pokazala i da sektor trgovine nije generator inflacije, te da je rast cijena neminovan kada zarade rastu brže od produktivnosti, na što je Komora i ranije ukazivala. Zato je generatore inflacije potrebno dodatno analizirati uključujući i uticaj pojedinih mjera ekonomske politike”, navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, administrativni aparat je znatno uvećan i uz rast zarada koji se desio u prethodnom periodu, a koji nije praćen povećanjem produktivnosti rada, došli smo do paradoksalne situacije da su lična primanja u javnom veća od primanja u realnom sektoru to jest privredi, koja puni budžet i finansira javni sektor.
“Naša ukazivanja da se dugoročni održivi rast ne može temeljiti isključivo na podsticanju lične potrošnje, potvrđuje stopa rasta od 2,6 odsto u trećem kvartalu prošle godine koja je najniža kvartalna stopa u proteklih nekoliko godina”, precizirali su iz PKCG.
Sa druge strane, u PKCG su rekli da razumiju namjeru Vlade da poboljša životni standard građana, poveća budžetske prihode kako bi se moglo više ulagati u infrastrukturu, što privrednici okupljeni u Komori apsolutno podržavaju.
“Ipak, smatramo da naš dijalog po ovim pitanjima mora da bude intenzivan kako bismo izbjegli donošenje odluka koje mogu smanjiti privrednu aktivnost i usporiti privredu kroz otežavanje poslovanja”, zaključuje se u saopštenju.
Troškovi poslovanja
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković kazao je Pobjedi da generalno podržava ideju bojkota, ali takođe ističe da jednodnevni bojkot iz ekonomskog ugla ne može donijeti značajne benefite.
“Teško je očekivati da ovakva inicijativa dovede do pada cijena. Važno je da budemo oprezni prilikom komentarisanja i pronalaženja krivaca za trenutnu situaciju. Često se trgovinski lanci označavaju kao glavni krivci, ali situacija je kompleksnija. Na međunarodnom nivou su se ekonomski uslovi znatno pogoršali, a istovremeno su u posljednje tri godine porasli troškovi poslovanja privrednih subjekata. Ovo stanje cijena zapravo odražava reakciju tržišta na unutrašnje politike, posebno na povećanje zarada koje nije bilo praćeno rastom produktivnosti i ekonomskih aktivnosti”, tvrdi Mulešković dodajući da je analiza Ekonomskog fakulteta pokazala da marže trgovinskih lanaca nijesu rasle u prethodne tri godine, što jasno ukazuje da oni nijesu glavni uzrok ove situacije.
Mulešković/Privatna arhiva
“Ovo stanje je, prije svega, rezultat kombinacije pogrešnih politika i vanjskih faktora”, tvrdi Mulešković.
Navodi i da nam je bojkot ukazao na problem u samom sistemu.
“Podrška bojkotu od strane donosilaca odluka zapravo potvrđuje da prethodne mjere za borbu protiv inflacije nijesu dale rezultate. Vođene su pogrešne politike koje su dodatno pogoršale stanje. Dominantno potrošački model ekonomije, na kojem se zasniva Crna Gora, uvijek vodi ka rastu cijena. Budžet za 2025. godinu je takođe potrošački, s preko 50 odsto prihoda oslonjenog na PDV. Povećana potražnja, bez odgovarajućeg povećanja ponude i ekonomske vrijednosti, neminovno dovodi do rasta cijena”, kazao je Mulešković naglašavajući da je ovo jasan signal da se donosioci odluka konačno posvete kreiranju mjera za povećanje proizvodnje, produktivnosti i ekonomskih aktivnosti.
“Dosadašnje potrošačke mjere samo su doprinijele rastu cijena. Istovremeno, u protekle tri godine, Crna Gora je zahvaljujući inflaciji ostvarila povećane budžetske prihode. Umjesto da se taj novac uloži u razvoj realne ekonomije, stvaranje novih radnih mjesta i jačanje domaće proizvodnje, on je preusmjeren na povećanje zarada i troškova državne administracije, što je dodatno opteretilo sistem”, kazao je Mulešković.
Domaći proizvodi
On se slaže s izjavom ministra ekonomije da treba da podržavamo crnogorske proizvode, ali postavlja se pitanje – koji su to proizvodi?
“Nedovoljno se radi na razvoju domaće proizvodnje, što jasno ilustruje i trgovinski deficit. Pokrivenost uvoza izvozom je svega 14 odsto, a 2025. godine će vjerovatno biti još niža. Osim toga, politike poput povećanja akciza, uvođenja novih poreza i podizanja PDV-a dodatno doprinose rastu cijena. Posljednja reforma iz novembra 2024. već nosi inflatorne efekte koje ćemo osjetiti u prvom kvartalu 2025. godine. Uz to, povećani troškovi komunalnih usluga i drugih osnovnih potreba dodatno pogoršavaju situaciju”, kazao je Mulešković.
On zaključuje da bismo se ozbiljno borili protiv inflacije, moramo ulagati u domaću proizvodnju, povećavati ponudu i razvijati realnu ekonomiju.
“Bez tih koraka, teško je očekivati stabilizaciju cijena i dugoročni ekonomski oporavak”, poručio je Mulešković.
Vujović: Nije sektor trgovine krivac za inflaciju
Na jučerašnjoj konferenciji o ekonomskim izazovima potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović je, govoreći o najavljenom bojkotu, ocijenio da je riječ o kopiranju scenarija iz Hrvatske.
“Bojim se da poredimo neuporedivo, da je to više stvar politike nego ekonomije i realnosti. Nije sektor trgovine krivac za inflaciju i ne može sada biti na tapetu da se osuđuje i da se iznose razne teze koje su neodržive”, kazao je Vujović.
Dodao je da je kod nas na rast cijena uticalo više faktora, te da je stopa inflacije u 2021. godini bila skoro ista kao u eurozoni, ali da se duplirala nakon što su povećane minimalne zarade.
“Ako nam troškovi rada rastu brže od produktivnosti, dešava se i rast cijena “, rekao je Vujović.
Spajić: Trgovci da rade na fer odnosu prema potrošačima
Premijer Milojko Spajić kazao je da razumije motive građana i ponovio da podržava najavljeni bojkot trgovinskih lanaca. Pozvao je trgovce na korektan odnos sa potrošačima. On je to saopštio u novoj emisiji na TVCG „Nacrtani sa Goranom Šćekićem“.
“Potpuno razumijem i jako je bitno da građani vokalizuju svoje nezadovoljstvo. U smislu građanina podržavam jednu takvu akciju”, rekao je Spajić.
Kaže da istog trenutka kad dođe neko povoljniji, građani će, ukoliko naši marketi ne budu imali fer odnos prema potrošačima napuštati te trgovinske lance.
Spajić/Foto:M.Babović
Kako kaže, kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju EU imaćemo i Lidl i mnoge druge kompanije, možda i prije nego uđemo u EU.
Preporučeno
“Lidl intenzivno radi na tome. Ukoliko domaći trgovci ne budu radili na fer odnosu prema lokalnim potrošačima naravno da će ih potrošači napustiti”, rekao je Spajić.
Video