Za osnovne potrebe njene četvoročlane porodice, uz plaćanje kredita za stan, neophodno je najmanje 2.300 eura mjesečno.
“Najveći troškovi su za hranu i higijenu. Kad pregledam transakcije sa kartice, dnevno u prodavnici potrošim od 20 do 35 eura. I to za malu kesu – povrća, voća, mlijeka, mesa, jogurt, hljeb. Kad odemo u veću kupovinu jednom u deset ili petnaest dana, račun nikada nije niži od 150 eura”, navodi Jelena.Prosječna neto plata u Crnoj Gori iznosi 861 euro, minimalna penzija 450 eura koliko i minimalna zarada.
Jelena kaže da u konačni mjesečni trošak ne računa septembarsku pripremu dvoje djece za školu:
“Da bih obukla i obula dva dječaka i to samo za ovaj period, za njihove sveske i druge sitnice, trebalo je 330 eura.”
Jelenini troškovi nešto su veći od iznosa mjesečne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG).
Troškovi za pristojan život četvoročlane porodice za posljednja tri mjeseca – od jula do septembra – iznose 2.000 eura, što je skuplje za 130 eura u odnosu na prethodni kvartal (april, maj, jun), pokazuju rezultati istraživanja USSCG.
U ovom periodu zabilježili su rast troškova u pet od ukupno deset kategorija: hrane skoro 3,5 posto, troškova režija preko 6,5, rente preko 11, ljetovanja 25 a obrazovanja i kulture 30 odsto.
Minimalna korpa državnog Monstata
Istovremeno i državna Uprava za statistiku Monstat objavljuje godišnje podatke o minimalnoj potrošačkoj korpi.
Ona po Monstatu za 2023. godinu iznosi 830 eura.
Sadrži isključivo prehrambene proizvode koji se smatraju neophodnim da “zadovolje energetske potrebe za održavanje zdravlja i obavljanja lakše fizičke aktivnosti”.
Minimalna korpa po Monstatu podrazumijeva da jedan član porodice mjesečno konzumira 122 grama teletine, 600 grama piletine, 800 grama pomorandži, 2,3 litra mlijeka i 3,2 kilograma hljeba… i još oko 90 proizvoda.
Kompletni troškovi porodice
Za razliku od nje, Sindikalna potrošačka korpa (SPK) uključuje kompletne troškove četvoročlane porodice – za hranu, održavanje domaćinstva, rentu za stanovanje, obuću i odjeću, ličnu higijenu, prevoz, obrazovanje, rekreaciju i ljetovanja.
Prema posljednjim podacima, za hranu četvoročlana porodica troši 605 eura, za troškove stanovanja (režije) 240, dok za prosječnu rentu ili kredit za otplatu stana izdvaja oko 390 eura.
“Više relevantnih istraživanja pokazuje da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje dvije do tri godine. Oko 10 posto domaćinstava u Crnoj Gori ima status podstanara, dok svaki treći punoljetni građanin ima stambeni ili neke drugi kredit”, navodi se u analizi.
Unija sindikata je računanje Sindikalne potrošačke korpe, odnosno ukupnih troškova života četvoročlane porodice na mjesečnom nivou, počela u decembru prošle godine.
Tada je SPK iznosila 1.850 eura. Do trećeg kvartala ove godine porasla je na 2.000 eura.
Od plate samo da se nahrane djeca
“Ja samo hranim djecu, ništa drugo i ne mogu od plate koja je 900 eura. Sreća pa nemam dugova ni kredita”, kaže državna službenica Marija iz Podgorice za RSE.
Potvrđuje da su realni minimalni mjesečni troškovi četvoročlane porodice oko 2.000 eura.
U sličnoj situaciji su, kaže, i njene kolege i koleginice:
“Iako su javnosti ‘puna usta’ velikih plata i povećanja plate, visoko obrazovani službenik poslije 20 godina staža u državnoj upravi nerijetko ima platu nižu od prosjeka. Uz to je najčešće i kreditno zadužen.”
U praksi to, prema Marijinim riječima, znači da državni službenik najčešće, kad mu “oduzmu” ratu za kredit, kući nosi pola plate.
Od druge polovine, kaže, u najboljem slučaju plaća ratu za stan:
“A u najgorem slučaju ratu za dječije patike. Svi smo svjedoci divljanja cijena i osjećaja koji imamo kad uđemo u bilo koju prodavnicu, pa je jasno koliko je prosječan građanin u mogućnosti da izdržava porodicu.”
Za ljetovanje 1.500 eura u hotelu niže kategorije
Sindikat je zabilježio povećanje cijena od sedam posto u posljednjem kvartalu u odnosu na prethodni.
Prema riječima koordinatorke Centra za sindikalna istraživanja Jelene Mitrović, na rast troškova prehrambenih proizvoda je uticalo ukidanje Vladine akcije kojim su bile ograničene cijene:
“Tokom ljeta je bila prekinuta akcija Limitirane cijene, pa se to negativno odrazilo na potrošačku korpu. Vlada je novu akciju počela 6. septembra, te očekujemo da će se troškovi hrane, zbog nove državne mjere, smanjiti”
Da bi pokušala da zaustavi rast cijena, Vlada je ograničila marže na dio osnovnih namirnica. Akcija se odnosi na 66 proizvoda i tajaće do kraja januara 2025.
Treći kvartal, od jula do septembra, vrijeme je godišnjih odmora.
I u tom sektoru cijene su porasle, pa je ovogodišnje porodično ljetovanje 25 posto skuplje nego prošle godine.
“To znači da je za sedmodnevni boravak na moru četvoročlane porodice, na bazi polupansiona u hotelima niže i srednje kategorije bilo neophodno 1.500 eura”, kaže Marko Subotić, savjetnik za ekonomsku politiku Unije sindikata.
No iduće će biti još skuplje. Vlada je naime od 1. oktobra povećala porez na turističke usluge sa sedam na 15 posto, što će neminovno usloviti povećanje cijena.
Istovremeno Vlada je odlučila da prelije dio doprinosa iz penzijskog Fonda na neto plate, pa će za taj iznos biti uvećane oktobarske zarade u Crnoj Gori.
Preporučeno
Projekcija Vlade je da će time prosječne zarade sa 850 porasti na oko 1.000 eura.
Video