Crnogorski izvoz robe u ovom periodu iznosio je svega 237,1 miliona eura, dok je uvoz dostigao čak 1,67 milijardi eura. To znači da je Crna Gora uvezla više od pet puta vrijednosti robe koju je izvezla. U poređenju sa prošlom godinom, izvoz je pao za 5,8 posto, dok je uvoz porastao za 5,7 posto, što dodatno produbljuje već postojeći deficit.

Da se Crna Gora nalazi u negativnoj spirali odnosa uvoza prema izvozu, dodatno pokazuju podaci za prethodni mjesec, gdje smo imali uvoz u visini od 360 miliona dok je izvoz bio čak deset puta manji i iznosio je 36 miliona eura.

Pokrivenost uvoza izvozom, jedan od ključnih pokazatelja ekonomske ravnoteže, od početka godine, iznosila je samo 14,2 posto, što je značajan pad u odnosu na 15,9 posto iz prethodne godine. Drugim riječima, Crna Gora za svaki euro koji zaradi izvozom, potroši skoro sedam na uvoz robe.

U strukturi izvoza, najveći udio imaju mineralna goriva i maziva, prvenstveno električna energija (61,2 miliona eura od ukupno 71,6 miliona eura u sektoru). To ukazuje na oslonjenost crnogorske ekonomije na izvoz energetskih sirovina, dok je uvoz znatno raznovrsniji i kompleksniji.

Uvoz je predvođen sektorom mašina i transportnih uređaja (428,2 miliona eura), a najviše se uvozila drumska vozila (178,4 miliona eura), što ukazuje na veliku potrošnju, ali i oslanjanje na stranu tehnologiju i proizvode visoke vrijednosti.

Povezani članci

Ekonomija

Spoljnotrgovinski deficit raste, na uvoz hrane potrošili 433 miliona eura

Ekonomija

Drastičan rast spoljnotrgovinskog deficita, na uvoz hrane potrošili 287 miliona eura

Ekonomija

Deficit budžeta, manji izvoz, investicije i broj turista

Najveći spoljnotrgovinski partneri Crne Gore u izvozu bile su: Srbija (61,3 miliona eura), Švajcarska (25,6 miliona), i Bosna i Hercegovina (22,8 miliona). Kada je riječ o uvozu, Crna Gora je najviše robe uvezla iz Srbije (280,9 miliona eura), Kine (212,1 miliona) i Njemačke (171,9 miliona eura).

Spoljnotrgovinska razmjena bila je najintenzivnija sa zemljama CEFTA sporazuma i Evropske unije, što potvrđuje orijentaciju Crne Gore prema tim tržištima.

Ovakva struktura i nesrazmjera u razmjeni jasno ukazuju na potrebu za hitnim ekonomskim mjerama koje bi stimulisale domaću proizvodnju i izvoz. U suprotnom, sve veća zavisnost od uvoza može imati ozbiljne dugoročne posljedice po finansijsku stabilnost zemlje.