Spoljnotrgovinsku razmjenu u prvih sedam mjeseci ove godine karakteriše veliki pad izvoza i drastičan rast spoljnotrgovinskog deficita, što je prvenstveno posljedica ogromnog pada vrijednosti izvezene struje u odnosu na isti prošlogodišnji period, odnosno nižih cijena električne na međunarodnim tržištima tokom ove godine. Statističari su izračunali da smo na uvoz hrane u prvih sedam mjeseci ove godine potrošili 433,08 miliona eura, što je tri odsto više nego lani u istom periodu

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih sedam mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 2,67 milijardi eura, što je 2,9 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 330,8 miliona eura što je 22,1 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 7,9 odsto i iznosio je 2,34 milijarde eura.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 14,2 odsto i manja je u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 19,6 odsto.

IZVOZ 

U strukturi izvoza, prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva (sektor 3) u iznosu od 72,9 miliona eura, koje čini električna energija 56,9 miliona eura i ostalo.

Vrijednost izvezene električne energije u prvih sedam mjeseci smanjena je za čak 67,8 odsto u odnosu na isti period lani, kad je taj iznos bio vrijedan 176,6 miliona eura.

Statističari su izračunali da je došlo i do značajnog smanjenje izvoza, do prije nekoliko godina jednog od najznačajnih izvoznih crnogorskih proizvoda aluminijuma.

Povezani članci

ekonomija

Drastičan rast spoljnotrgovinskog deficita, na uvoz hrane potrošili 287 miliona eura

drustvo

Izvoz struje manji za 100 miliona eura

ekonomija

Na uvoz hrane potrošili petinu više nego lani

Došlo je do pada vrijednosti izvoza obojenih metala, odnosno aluminijuma, koji je u prvih sedam mjeseci bio vrijedan 22,9 miliona eura, što je za gotovo 45,6 odsto manje nego prošle godine u istom periodu, kad je taj izvoz bio vrijedan 51,6 miliona eura.

Sa druge strane, došlo je do značajnog rasta vrijednosti izvoza mineralnih ruda, gdje dominira ruda boksitsa 94,7 odsto u odnosu na lani. Taj izvoz je u prvih sedam mjeseci bio vrijedan 35,7 miliona eura, dok je lani u istom uporednom periodu bio vrijedan 18,3 miliona eura.

U prvih sedam mjeseci izvoz hrane iznosio je 25,95 miliona eura, što je 14,5 odsto više nego lani.

U izvozu hrane dominira izvoz mesa i njegovih prerađevina sa 18,49 miliona eura i veći je 31,5 odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu, dok je izvoz voća i povrća u prvih sedam mjeseci bio vrijedan 3,59 miliona eura i smanjen je 23,7 odsto u odnosu na lani u istom periodu.

UVOZ 

U strukturi uvoza prema SMTK-u najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji (sektor 7) u iznosu od 586,3 miliona eura, koje čine drumska vozila sa 226 miliona eura i ostalo.

Vrijednost uvezenih drumskih vozila u prvih sedam mjeseci je za 22,4 odsto veći u odnosu na isti period prošle godine.

U prvih sedam mjeseci je uvoz nafte i njenih derivata bio vrijedan 187,85 miliona eura i 11,6 odsto je veći u odnosu na isti period lani.

U prvih sedam mjeseci smo na uvoz hrane potrošili 433,08 miliona eura, što je tri odsto više nego lani u istom periodu. Na uvoz mesa smo potrošili 94,8 miliona eura, što je rast od 3,8 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, na uvoz povrća i voća 68,57 miliona eura, što je sedam procenta više nego lani, dok smo na uvoz žitarica i proizvoda od žitarica utrošili 56,65 miliona eura, što je za 2,7 odsto manje nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 98,8 miliona eura, Bosna i Hercegovina sa 22,9 miliona eura i Slovenija sa 19 miliona eura.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 396 miliona eura, Kina sa 269,1 milion eura i Njemačka sa 233,8 miliona.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Uvoz kafe, čaja, pića i duvana koštao nas 130 miliona eura

Za uvoz duvana i proizvoda u prvih sedam mjeseci je plaćeno 21,3 miliona eura, što je 5,3 odsto više nego lani u istom periodu, a za uvoz kafe, čaja, kakaoa i začina 35,4 miliona, što je 5,9 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu.
Uvoz šećera i meda nas je koštao 10,75 miliona eura što je na prošlogodišnjem nivou. Za uvoz pića u prvih sedam mjeseci smo potrošili 73,77 miliona, 5,6 procenata više nego lani u istom periodu.

Na ljekove i medicinska sredstva potrošeno 126,4 miliona eura

Vrijednost uvoza medicinskih i farmaceutskih proizvoda u prvih sedam mjeseci ove godine je 126,4 miliona eura i bilježi značajan rast u odnosu na isti period lani od 14,5 odsto, kada je taj uvoz iznosio 110,3 miliona eura.
Uvoz namještaja nas je koštao 60,5 miliona, što je nezatno više nego lani u istom periodu. Na uvoz odjeće smo za sedam mjseci utrošili 72,63 miliona eura, dok nas je uvoz obuće koštao 29,74 miliona eura.