U pitanju je zakon čiji je nacrt utvrđen polovinom 2023. i za koji je javna rasprava završena 10. jula te godine, odnosno prije 20 mjeseci.
“Kada je riječ o sljedećim koracima po okončanju konsultacija sa EK, predlog zakona se (u zavisnosti od komentara) šalje nadležnim ministarstvima i Sekretarijatu za zakonodavstvo na međuresorsko usklađivanje. Nakon toga, predlog zakona se, uz pribavljena mišljenja, kandiduje na nekoj od vladinih komisija i nakon što prođe proceduru usvajanja na komisiji, kandiduje se na sjednici Vlade. U odnosu na vaše interesovanje za datum, napominjemo da zavisi od toga kada će EK dostaviti mišljenje na predlog zakona”, pojasnili su iz MUP-a, na čijem je čelu Danilo Šaranović.Istakli su da je izveštaj sa javne rasprave pripremljen i objavljen u propisanim rokovima, a da je predlog zakona, nakon što je utvrđen, dostavljen na mišljenje Sekretarijatu za zakonodavstvo, koje je 29.9.2023. godine MUP-u dostavilo obavještenje u smislu šta u konkretnom treba korigovati. To je, dakle, bilo prije skoro 18 mjeseci, kada je na čelu MUP-a bio Filip Adžić.
Iz MUP-a su istakli da je najvažnija ključna novina u Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima u odnosu na nacrt zakona ta što su definisane odredbe kojima će se strancima omogućiti da zahtjev za izdavanje dozvola (dozvola za privremeni boravak i dozvola za privremeni boravak i rad) mogu podnijeti u elektronskom obliku, preko informacionog sistema kojim upravlja Ministarstvo unutrašnjih poslova.
“Takođe, definisane su i odredbe kojima bi se strancima omogućilo produženje privremenog boravka/rada iako im je istekla putna isprava. Isto tako, predlogom zakona se prepoznaju, odnosno omogućavaju određene povoljnosti za regulisanje privremenog boravka radi zapošljavanja stranaca u IT sektoru u Crnoj Gori, radi zapošljavanja stranaca u djelatnosti zdravstvene zaštite i radi zapošljavanja stranaca na osnovu ugovora o radu za obavljanje poslova u domaćinstvu u Crnoj Gori”, naveli su iz MUP-a.
U radnoj grupi predstavnici različitih organa i organizacija
Pored predstavnika MUP-a i Uprave policije, u Međuresorskoj radnoj grupi za izradu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima bili su i predstavnici Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva vanjskih poslova, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Uprave prihoda i carina, Uprave za inspekcijske poslove, Privredne komore Crne Gore, Unije poslodavaca Crne Gore, Crvenog krsta Crne Gore, Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) – Predstavništvo u Crnoj Gori, Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i NVO Juventas.
Kako su istakli, jedna od ključnih novina je prenošenje Direktive 96/71/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 16. decembra 1996. godine o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga, Direktive 2014/67 Evropskog parlamenta i Savjeta od 15. maja 2014. o sprovođenju Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i Direktive 2018/957 Evropskog parlamenta i Vijeća od 28. juna 2018. godine o izmjeni Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga. Takođe, potrebno je Zakon o strancima uskladiti sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola (Službeni list CG, br. 67/2020).
“Pored toga, kroz izmjene i dopune Zakona o strancima potrebno je potpuno prenošenje Direktive Savjeta 2003/86/EC od 22. septembra 2003. o pravu na spajanje porodice – 32003L0086, i to u dijelu koji se odnosi na prestanak dozvole za privremeni boravak. Isto tako, kroz izmjene i dopune Zakona o strancima potrebno je potpuno prenošenje Direktive Savjeta 2003/109/EC od 25. decembra 2003. o statusu državljana trećih zemalja sa prebivalištem – 32003L0109, i to u dijelu koji se odnosi na prestanak dozvole za stalni boravak zbog odsustva iz Crne Gore, kao i u dijelu koji se odnosi na definisanje obrasca dozvole, odnosno napomene koja treba da stoji na obrascu: “Lice sa dugotrajnim boravkom u EU” – ovo treba da važi samo za dozvole za stalni boravak koje su izdate u skladu sa stavom 1 člana 86 Zakona o strancima (stranci koji su imali pet godina privremenog boravka), kao i potpuno prenošenje Direktive 2004/38/EC”, naveli u iz MUP-a.
Preporučeno
Ovim zakonom je potrebno i ukloniti određene nedostatke koji su se pojavili u praksi prilikom primjene važećeg zakona i pojednostaviti proceduru za izdavanje/produženje dozvola za privremeni boravak i rad.