Nakon što je firma biznismena Šamiza 8B Capital S. A. kupila Željezaru krajem jula prošle godine, obećano je da će u nju u narednih pet godina investirati 36,5 milona eura, te da će plaćati mjesčnu zakupninu od 31, 000 eura, no od toga dana nije investiran nijedan cent, a ni proizvodnja nije pokrenuta.
Šamiz je obećao da će preuzeti 150 radnika i to 100 njih u prvih šest mjeseci, a onda u narednom periodu još 50. No, i ovo se nije desilo pa 150 bivših radnika Željezare i dalje čekaju u neizvjesnosti šta će biti sa njima i šta će biti sa Željezarom.Kompanija 8B Capital se obavezala da će plaćati mjesečnu zakupninu od 31, 000 eura, ali do danas kako su saopštili iz EPCG-ŽELJEZARA, uplatila je svega za dva mjeseca i to 61, 000 eura, od čega je ta prva rata bila obavezni depozit od 30,000 eura.
Prostom matematikom ispada da je ”renomirani”investitor, kako ga je Vlada tada predstavila već dužan 217.000 eura državi.
Portal Standard je više od dva mjeseca pokušavao da dobije informacije od ministarstva energetike, ali bezuspješno, jer su se iz tog ministarstva pravdali da odlaskom ministra Saše Mujovića na mjesto gradonačelnika Podgorice, tamo niko nije ostao nadležan da pruži odgovore na naša pitanja.
Iako su potpisivanjem ugovora o kupovini Željezare pompezno najavili da će proizvodnja sigurno biti pokrenuta u periodu od šest mjeseci od potpisivanja ugovora, no to nijesu uradili ni devet mjeseci nakon kupovine, a nema nikakvih naznaka kada će se to desiti.
Najavili su i proizodnju čelika nakon prve godine od 2.000 tona mjesečno, a nakon pet godina projektovano je da ta proizvodnja bude 3.500 tona.
Za sad nije proizveden ni kilogram čelika.
Međutim, sve se svodi na dalja obećavanja i radnicima i državi da će biti pokrenuta proizvodnja i obaveze biti izmirene, međutim bez ikakvih dokaza da će se nešto tako i desiti.
Jedino što ohrabruje radnike je da su predstavnici kompanije 8B Capitol prisutni u Željezari, za razliku od prethodnih vlasnika, pa se nadaju da ipak neće izvisiti.
I u EPCG koja je bila vlasnik Željezara i koja je formalno prodala Željezaru Šamizu i dalje vjeruju da će 8B Capitol ispoštovati ugovor i trenutno ne razmišljaju o raskidu istog, iako zvanično ne znaju do kad će imati strpljenja.
ŠAMIZ VEĆ OSTAO DUŽAN DRŽAVI NOVAC
Šamiz već jednom bio dio vlasničke strukture i to prije 20 godina.
Ruski tajkun je tada imao 33 odsto vlasništva u internacionalnoj „Midland grupi“ koja je u junu 2004. kupila za 1.000 eura većinski paket akcija u Željezari.
Grupa je imala obavezu da u pet godina u fabriku investira 30 miliona eura, no samo dvije kasnije u novembru 2006. napustili su Željezaru.
Kako je tada saopšteno iz Vlade, Šamiz i njegova grupa državi su ostali dužni oko 2,7 miliona eura na ime poreza, te da su gubici fabrike uvećani na preko 12 miliona eura.
ŠAMIZ ”OJADIO” FABRIKU U HRVATSKOJ
Prema pisanju hrvatskih medija, ruski biznismen i navodni milijarder, sa izraelskim državljanstvom, Igor Šamiz i njegova United Grupa su 2015. godine kupili za nepoznati iznos Tvornicu lakih metala (TLM) iz Šibenika i njene povezane kompanije (TVP i TPP).U Šibeniku je tada dočekan kao spasitelj i dobrotvor. Ali se u kratkom vremenu tokom kojeg je bio vlasnik kompanije nije proslavio. Osim što je kompaniju gurnuo u stečaj i, kako se sumnja, izvlačio novac TLM-a za lične i potrebe svoje rodbine i prijatelja, Šamiz nije investirao u TLM ni cent svog novca.
Kako pišu hrvatski mediji, Šamiz i njegovi najbliži saradnici putovali su svijetom na račun TLM-a, koji im je plaćao avionske karte za privatne aranžmane, hotelske smještaje u Šibeniku i Zagrebu, račune njihovih porodica i njihove pratnje, isplaćivao neopravdane mjesečne apanaže itd. I sve to je od marta do septembra 2015. izvlačio sa računa kompanije koja je grcala u gubicima.
Šamiz ne samo da u kompaniju koju je kupio nije za sedam mjeseci upravljanja uložio ništa već je u tom razdoblju stvoren dodatni gubitak od 10 miliona eura, pa je protiv njega pokrenut postupak za zloupotrebe. Kako nije bio dostupan hrvatskim vlastima protiv njega je raspisana potjernica po kojoj je 2020. uhapšen u Francuskoj, a odatle izručen Hrvatskoj.
Ispitan je u državnom tužilaštvu u Šibeniku, gdje mu je određen istražni pritvor. Prema pisanju medija nije poznato koliko je Šamiz bio u pritvoru kao ni to kada je napustio Hrvatsku.
VEZE SA PUTINOM
Prema pisanju Radija Slobodna Evropa „Midland grupa“ je 1994. osnovana u Rusiji, kao kompanija za proizvodnju i prodaju metala i sirovina, a kasnije i za investicije u građevinsku, energetsku, poljoprivrednu industriju i hotelijerstvo.
Njeni vlasnici i osnivači su Igor Šamiz, kanadski državljanin Aleksander Šnajder i ukrajinski Eduard Šifrin.
U memorandumu je navedeno, da je Šamiz rođen je 1956. u Lenjingradu (Sankt Peterburgu), da je studirao na Institutu za politehniku i da je bio„partner Midlandu za teritoriju Rusije„.
U istom dokumentu se navodi da je i Šnajder rođen u Sankt Peterburgu 1968. odakle se njegova porodica seli u Izrael a potom u Kanadu.
Navedeno je i da je „Midland grupa“ kupila i metalurški gigant „Zaporožstal“ iz Ukrajine.
Da je Šnajder svoj dio „Zaporožstal“ prodao preko VEB (Vneshekonombank) banke, objavio je Njujork tajms 2017. pozivajući se na nalaze Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara.
Tu banku osnovala je Ruska Federacija a predsjednik nadzornog odbora od 2008, aktuelni ruski predsjednik, Vladimir Putin.
Ova prodaja, otkrivena i kroz „Panama papire“, dikrentno povezuje „Midland grupu“ i Šnajdera sa ruskim vlastima i Putinom.
Panama papiri su dokumenta o poslovanju nekoliko desetina milijardera, preko ofšor kompanija koje je otkrio i objavio Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) 2016.
U njima se navodi i da je 2010. Šnajder prodao najmanje pola udjela „Zaporožstal“ offshor kompanijama koje su kreditirane od VEB banke, a registrovane na Kipru i Britanskim Djevičanskim Ostrvima.
Dokumenti su, piše Njujork tajms, pokazali da su te offshor kompanije nakon godinu svoj udio u „Zaporožstal“ prenijele pod rusku kontrolu, na VEB banku, koja je od 2008. godine pod kontrolom ruskog predsjednika Vladimira Putina.
ŠAMIZOVE FIRME U RUSIJI- BANKROT ZA BANKROTOM
Podaci baze Spark, o poslovanju ruskih kompanija, pokazuju da je Šamiz bio na čelu tri ruske kompanije.
Spark je komercijalna baza firmi, koja sadrži podatke o ruskim kompanijama, registraciji, vlasnicima i finansijskim rezultatima firmi.
Jedna od njih je fabrika „Bumaš“ (Bummasha) u gradu Iževsk u ruskom Južnom Uralu, koja je proizvodila mašine za preradu papira. Januara 2012. proglašen je njen bankrot.
Preporučeno
Druga je, Akcionarsko društvo Tver iz Sankt Peterburga za proizvodnju aluminijuma, registrovano 1993. a neaktivno od 2010.
Video