Video
„U Nikšiću je to išlo mnogo brže i nekako mnogo efikasnije nego u nekim drugim, da kažem, opštinama, poput recimo opštine Bijelo Polje, u kojoj još uvijek imamo izazove sa lokacijom na kojoj treba graditi jedan takav regionalni centar. Prije svega, zbog građana da budemo načisto, nije u pitanju regionalna deponija, u pitanju je regionalni centar za upravljanje otpadom. To zapravo znači da je u pitanju izgradnja jedne fabrike u kojoj će se vršiti prepakivanje, sortiranje, kompostiranje, reciklaža i tome slično, dakle način na koji se ispravno upravlja otpadom, a ono što ostane, da kažem, od tog otpada voziće se na deponiju Livade u Podgorici.
Dakle, to je vrlo važno zbog građana da razjasnimo da nije u pitanju regionalna deponija, već, rekao sam, neka vrsta, da se kolokvijalno izrazim, fabrike koja će ispravno upravljati otpadom. Mi smo ušli u jednu, rekao bih, vrlo zrelu fazu tog projekta. Vrlo je značajno što je od strane Upravnog odbora Svjetske banke odobren povoljan kredit za Crnu Goru u iznosu od 16,5 miliona eura za izgradnju ovog regionalnog centra ovdje u Nikšiću.
Lokacija je definitivno određena, to je jedna od napuštenih hala nekadašnje Željezare. Prvobitna odluka Elektroprivrede je bila da se ona ustupi državi Crnoj Gori na 20 godina, međutim, uzimajući u obzir aranžman sa Svjetskom bankom i potrebu dugoročnog, da kažem, korišćenja te hale, ja sam danas informisan, i to možemo i ekskluzivno saopštiti, da je Upravni odbor Elektroprivrede odobrio ustupanje te hale na 30 godina državi Crnoj Gori i vjerujem da smo na taj način riješili ključno pitanje, a to je pitanje lokacije. Ona je, rekao bih, potpuno izolovana lokacija, investicija će biti potpuno realna i ona treba, po našim proračunima, da otvori između 40 i 50 radnih mjesta. Mislim da i u tom dijelu imamo jedan finansijski impuls i ekonomski impuls upravo u opštini Nikšić, a s druge strane dobićemo priliku da razvijamo takozvanu cirkularnu ekonomiju“, kazao je Ćulafić za RTNK.
Govoreći o Poglavlju 27 ministar Ćulafić je kazao da se radi o poglavlja koje se tretira kao najsloženije i najteže za zatvaranje ali i kao najskuplje poglavlje.
„Crna Gora se kao i mnoge druge zemlje suočila sa tim izazovima i ja mogu da kažem da smo za prethodne dvije godine zaista prošli gotovo pa duplo veći put ili obavili duplo veći posao nego za prvih šest godina od 2018. godine kada je to poglavlje otvoreno do 2024. kada sam dobio tu čast da svoju zemlju služim kao ministar, jer je tada kada sam imenovan za ministra, krajem jula 2024, stepen ispunjenja obaveza Crne Gore po ovom poglavlju bio na 39 procenata, a danas brojimo sitno do zatvaranja tog poglavlja, odnposno očekuje se da upravo 15. decembra, kada je i zakazana Međuvladina konferencija u Briselu bude i to jedno od poglavlja koje će biti zatvoreno.
I u tom smislu smatram da su moji saradnici, pa i moja malenkost, kao neko ko sa nima ima tu čast da radi duže od dvije godine da smo zaista obavili veliki posao. Zaokružili smo taj zakonodavni okvir. Podzakonska akta su takođe spremna ili su gotovo sva usvojena. Riješili smo krupna pitanja poput osnivanja upravljača Ulcinjskom solanom, rešavamo pitanja izgradnje od infrastrukture koja nedostaje u oblasti upravljanja otpadnimvodama pa do infrastrukture upravljanja otpadom“, naveo je Ćulafić.
On je naveo da smatra da su završili sve ono što su bile obaveze po mapi puta koju smo dobili iz Brisela kako bi se ovo poglavlje privremeno zatvorilo.
Odgovarajući na pitanje vezano za hibridne prijetnje, odnosno koliko one mogu uticati na privremeno zatvaranje Poglavlja 27 ministar je istakao da kao i za sva druga poglavlja koja nisu zatvorena, da te hibridne prijetnje takođe mogu da se odraze i na zatvaranje Poglavlja 27, prije svega kao pokušaj diskreditacije i kompromitacije ljudi koji rade na zatvaranju tog poglavlja.
„Ti napadi, prema našim saznanjima, mogu da budu od onih najnižih i najprimitivnijih pa do onih veoma krupnih i ozbiljnih napada koji bi se mogli ticati, dakle, krupnih, rekao bih, političkih ili međudržavnih odnosa. Ali ja duboko vjerujem da je Crna Gora kao država dovoljno zrela, da je njeno društvo dovoljno zrelo da shvati da tako nešto nije u dobroj namjeri prema Crnoj Gori, od koga god ono dolazilo – dolazilo preko, da kažem, unutrašnjih nekih sluga tih stranih centara moći ili dolazilo, dakle, od nekih neostvarenih pojedinaca, ličnosti, involviranih elemenata, potpuno je svejedno.
U svakom slučaju, i kao čovjek i kao ministar ja sam spreman za tako nešto, da nosim teret, ali duboko vjerujem da smo kao država dovoljno sazreli i da je naš bezbjednosni sistem na jednom visokom nivou i lično mislim da smo kao Vlada dovoljno, da kažem, koherentni da ovaj posao još ovih dva ili tri mjeseca privedemo do kraja sa istom dozom i stepenom uspješnosti sa kojom smo taj proces vodili do sada“, poručio je Ćulafić.
Ministar je dodao da je ovo jedna važna godina za Crnu Goru, posebno za oblast životne sredine i klimatskih promjena, jer se slavi jubilarnu 35. godina od kada je ’91. godine, 20. septembra na Žabljaku, usvojena Deklaracija kojom je Crna Gora proglašena za prvu ekološku državu u Evropi, odnosno u svijetu.
„I mislim da smo danas mnogo bliži, da kažem, ostvarenju tog cilja nego što smo to bili tada. Posebno uzimajući u obzir, dakle, neke politike koje smo implementirali, neke politike koje smo usvojili i koje sada, da kažem, isporučujemo samom društvu. Ja sam lično kao ministar najponosniji na usvajanje Predloga za uspostavljanje ekološke mreže Natura 2000, uzimajući u obzir da su istraživanja terenska pokazala da je 44% teritorije Crne Gore je toliko bogato biodiverzitetom da ispunjava uslove da bude, da kažem, oglašeno mrežom Natura 2000.
Radi se o jednoj evropskoj ekološkoj mreži koja se uspostavlja u skladu sa Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, i Crna Gora, prilikom pristupanja Evropskoj uniji, biće, da kažem, na prvom mjestu u Evropskoj uniji, iako to mjesto za sada pripada, da kažem, Republici Sloveniji. Hoću da kažem da je to jedan od koraka na koji sam ja kao ministar najponosniji, uzimajući u obzir da sam na početku mandata zatekao 15% teritorije kao zaštićeno područje, a da ću ipak do kraja mandata ostaviti gotovo trostruko veću površinu koja se tretira kao zaštićena. S druge strane, mislim da građani treba da budu i te kako ponosni na činjenicu da je država uspjela da u saradnji sa lokalnim samoupravama očisti preko 100 divljih deponija. Mi smo ih dakle imali nešto preko 300, danas recimo možemo da se pohvalimo da smo taj broj, da kažem, bar za trećinu smanjili.
I iako je taj broj, naravno, rekao bih, fluidan i nažalost nesavesnim odlaganjem i odnosom prema životnoj sredini se taj broj i obnavlja, ali duboko vjerujem da ćemo ispoštovati ono što smo dobili kao dozvolu od strane Brisela kroz tranzicioni period – da do 2030. godine uklonimo bukvalno sve divlje deponije. O tome će, naravno, doprinijeti izgradnja infrastrukture za upravljanje otpadom, a najvažniji projekti su izgradnja četiri regionalna centra za upravljanje otpadom. Takođe mislim da i kao Vlada treba da budemo zadovoljni rezultatima i građani da budu ponosni na činjenicu da gradimo zaista veliki broj postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, počevši od onog najvećeg postrojenja, dakle, koje se gradi u Botunu, čija je vrijednost negdje oko 100 miliona eura, pa do projekata koji su manje vrijednosti, ali sigurno da su velike, velikog značaja projekata, recimo, koji evo danas je to zvanično u Ulcinju, recimo, jedne faze za izgradnju kanalizacione mreže koja je završena, grant od 30 miliona koji smo obezbijedili za nove faze izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Ulcinju“, poručio je Ćulafić.
On je kazao da je završeno već postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Budvi, obezbijeđeno 4 miliona eura za izgradnju sličnog postrojenja u Tivtu i Kotoru, radi se dakle na izgradnji kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Kolašinu, Mojkovcu i Rožajama.
„Za to je izdvojeno 22,5 miliona eura granta plus neka povoljna kreditna zaduženja, vrijednost ukupna projekta oko 35 miliona eura. Dakle, kao što vidite, i te kako sa čim imamo, da kažem, da se pohvalimo. U fazi smo pregovora sa Svjetskom bankom za izgradnju vodovodne infrastrukture u državi. Vrijednost ukupna, predračunska, onih projekata o kojima sada, da kažem, pregovaram sa Svjetskom bankom jeste 55 miliona eura, što znači da će dominantno opštine na sjeveru Crne Gore dobiti dio nedostajuće infrastrukture za vodosnabdijevanje, odnosno izgradićemo potrebne vodovode u opštinama u kojima ih nema.
Tako da mislim da konkretni projekti koje mi sada sprovodimo, njihova vrijednost je, dakle, kao što vidimo, više desetina miliona eura i duboko vjerujem da ovom dinamikom mi možemo u narednih pet ili šest godina generisati investicije u oblasti životne sredine u vrijednosti od minimum, da kažem, milijardu eura. Ja duboko vjerujem da će se i investiranje u projekte koji se tiču energetske efikasnosti takođe intenzivirati. Za sada se možemo pohvaliti da smo, recimo, posredstvom naše implementacione jedinice Eko-fonda pomogli preko 200 domaćinstava samo u Pljevljima za izgradnju takve neke infrastrukture.
Mislim da je značajno to što se i vaspitno-obrazovne ustanove u državi renoviraju i obnavljaju u tom smislu da se i u njima izgrađuje energetski efikasna infrastruktura. Na taj način, ne samo da realizacijom nekih manjih ili većih kapitalnih projekata podižemo ekonomsku aktivnost u državi, već mi doprinosimo, i pozitivnoj borbi sa negativnim uticajima koje klimatske promjene imaju generalno na našu životnu sredinu. Tako da, kada bih imao prilike da govorim detaljno o svakom projektu, to bi, naravno, zahtijevalo mnogo više vremena nego što ga mi imamo u okviru ovakvog formata Dnevnika, ali mislim da je iz ilustracije ovo sasvim dovoljno – da imamo sa čim da se pohvalimo i pred građanima, a i građani da, kažem, imaju mnogo razloga da budu zadovoljni.
Naravno, ja volim da podvučem da stanje nije idealno, ali sigurno da nije depresivno i sigurno da je danas mnogo bolje nego što je bilo, recimo, prije dvije godine. A vjerujem, ako bi se ovim tempom nastavilo, a duboko vjerujem da hoće, da su svi tranzicioni periodi koji su nam odobreni potpuno realni, da kažem, da u potpunosti ispunimo i te infrastrukturne i implementacione obaveze“, naglasio je Ćulafić.
Preporučeno
