Video
“Čak je i nacrt završne pozicije za zatvaranje poglavlja poslat Briselu prije desetak dana i očekujemo, da kažem, neku prvu komunikaciju i na tu temu, tako da je zatvaranje poglavlja do kraja godine itekako izvjesna priča. Ministarstvo ekologije je doslovno sve svoje obaveze ispunilo. Ostalo je nešto što je u domenu, da kažem, nadležnosti nekih drugih institucija, poput Ministarstva pravde za usvajanje Krivičnog zakonika, odnosno njegovo usklađivanje sa Eko-krivičnom direktivom, i mislim da je i to dovedeno do kraja”, ocijenio je Ćulafić.
No, nakon usklađivanja normativnog okvira, slijedi mnogo teži dio posla. Crna Gora će morati da ispuni sve obaveze predviđene poglavljem 27. Ministar očekuje da će Evropska unija odobriti tranzicioni period.
“Implementaciju očekujemo, dakle, počevši od ove godine, pa ubuduće. Doduše, mi već sada radimo na tome. Implementacija podrazumijeva, dakle, od onih izvještaja koje morate redovno slati Briselu, pa sve do izgradnje nedostajuće infrastrukture i u oblasti upravljanja otpadom i u oblasti zaštite vazduha i u oblasti upravljanja otpadnim vodama. Ali zato smo tražili neke prelaze sa tranzicionim periodima i prema neformalnim informacijama, očekujemo da ti prelazni periodi budu u Crnoj Gori odobreni”, smatra on.
Da se Poglavlje 27 ne može izjednačiti samo s donošenjem zakona, već da država mora osnažiti administrativne kapacitete, ali i spriječiti zagađenja vazduha, zaštititi prirodne resurse i životnu sredinu, ocjenjuje struka.
“Po tome se mjeri uspjeh u poglavlju 27, koliko imamo nove izgrađene ekološke infrastrukture. Mi do 2035. godine po sadašnjem kalendaru, bi trebalo da imamo 29 funkcionalnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji cjelokupne države, 885 km izgrađene kolektorske mreže”, poručila je Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene UDG.
Osim toga, država će morati da se pozabavi i upravljanjem otpadom, posebno na sjeveru.
“Uklanjanje svih ovih nelegalnih odlagališta otpada. Mi smo svjedoci da ih ima nekoliko stotina na teritoriji Crne Gore. Uspostavljanje sistema selekcije otpada i primarne i sekundarne selekcije otpada, povećanje stope reciklaže. Ona se trenutno nalazi na jedan odsto”, smatra Vojinović.
Preporučeno
Prema procjenama Ministarstva, sve to može koštati i do četiri milijarde eura.
