Subvencionirana proizvodnja električne energije kroz koncept malih hidrocentrala model je koji nema ekonomsko utemeljenje i direktno ugrožava životnu sredinu i egzistenciju stanovništva duž rječnih tokova markiranih za uvođenje u cjevovode, poručeno je juče sa protesta kraj rijeke Cijevne u Dinoši.

U gornjem, albanskom toku Cijevne, koja većim dijelom prolazi kroz crnogorski dio Malesije, u toku je gradnja najmanje dvije mini hidrocentrale od navodno planiranih 14, upozorili su ekolozi i aktivisti nevladinog sektora, piše Pobjeda.

Protest je pod geslom “Ne Cijevnu u cijev” organizovao Centar za proučavanje i zaštitu ptica u saradnji sa Biciklo.me. Pratili su ga i transparenti “Cijevna je naše bogatstvo Cemi eshte pasuri jona“.

Protestu su se pridružili kajakaši, građani i ljubitelji rijeke Cijevne, čiji fascinatni kanjon je proglašen zaštićenim područjem. Povorka je krenula iz centra Podgorice, a mjesto okupljanja je bio most na Cijevni u Dinoši.

Biolog Vuk Iković je u kratkim crtama ukazao na ključne probleme i nesagledive posljedice gradnje mini hidroelektrana, koji se reflektuju daleko van same zone radova.

Prema njegovim riječima, prevođenju rijeka u cijevi prethode obimni pripremni građevinski radovi, koji za posljedicu imaju uništavanje lokalnih puteva, kao i eliminisanje vegetacije u širokoj zoni zahvata.

“Bez vegetacije dolazi do većih bujičnih talasa koji će rezultirati poplavama u donjem, ravničarskom dijelu rijeke”, kazao je Iković.

On ističe da samo uvođenje vode u cijevi dovodi do eliminisanja prirodnog procesa erozije, čime će nanosi pijeska i šljunka biti smanjeni, a to znači da će to uticati na stanje i izgled plaža.

“Pritom, voda u cijevi znači zaustavljanje procesa poniranja vode, što se može direktno odraziti na izdašnost izvora, kao i bunara”,  rekao je Iković.

Dodaje da će voda izgubiti moć samoprečišćavanja, a ugrožava se i zona neophodna za život i razmnožavanje riba i vodenih organizama što opet utiče na stanovništvo duž obala. Sve u svemu, kako ističe, dalekosežne posljedice od kojih korist imaju samo investitori, čija se proizvedena struja otkupljuje po subvencioniranim cijenama koje padaju na teret građana kroz stavku 26 na računu za struju.

Ines Mrdović iz nevladine organizacije MANS navela je da je u Crnoj Gori do sredine ove godine bilo izgrađeno 12 mini hidrocentrala, a planirano je ukupno 60, mahom na vodotocima na sjeveru Crne Gore.

Kako je kazala, subvencije su garantovane 12 godina, a garantovan je i otkup proizvedene struje bez obzira da li Elektroprivreda ima ili nema dovoljno struje.