Zagađivači Rijeke Zete da opreme svoja postrojenja savremenim kolektorima i filterima

Svi zagađivači Rijeke Zete što skorije treba da opreme svoja postrojenja savremenim kolektorima i filterima za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda kako bi sirovine koje se ispuštaju u tu rijeku bile adekvatno obrađene. To je poručeno na Centralnoj javnoj raspravi za zaštitu doline rijeke Zete koja je održana u Centru za kulturu Danilovgrad.

Potpredsjednik Opštine Danilovgrad, Ilija Grgurović podsjetio je da je Centralna javna rasprava treća u nizu, nakon održanih javnih rasprava u Opštini Danilovgrad i Spužu, saopšteno je iz PR Centra.

„Rijeka Zeta je u genima Bjelopavlića. Zato smo dužni da joj vratimo bar dio onoga što ona nama daje, a protičući kroz našu ravnicu, ona joj daje život i čini je plodnom“, rekao je Grgurović.

Jedan od autora Studije za zaštitu Rijeke Zete, Darko Saveljić, kazao je da prvi put za 20 godina, koliko se bavi tim poslom, zaštita dolazi od lokalne uprave.

„To je jako značajno i garantuje uspješnost. Uglavnom se do sad ta zaštita prirode nametala od centralne Vlade“, pojasnio je Saveljić.

On smatra da je dobro što su od početka nevladine organizacije uključene u cjelokupan projekat, ocjenjujući da se radilo transparentno.

Saveljić je kazao da je 19 stručnjaka Agencije za zaštitu životne sredine, Prirodnjačkog muzeja i drugih organizacija i institucija radilo na studiji, kao i deset eksperata na lokalnom akcionionom planu za biodiverzitet.

„Ono što je zajednički imenliac za sve njihove izvještaje je da Rijeka Zeta stvarno predstavlja jedan biser Crne Gore i potreba za zaštitom se identifikovala u svakom tom izvještaju. To je rezime svih izvještaja naših stručnjaka. Rijeka Zeta je čudesna, ne samo Rijeka i riječne obale već i cijela njena dolina“, istakao je Saveljić.

On je rekao da su, u dolini Rijeke Zete, za pola godine popisali 774 biljne vrste.

„U cijeloj Britaniji imate 1400 biljnih vrsta. U dolini rijeke Zete našli smo pet tipova staništa koja su od posebnog značaja za zaštitu prirode u Evropskoj uniji. U dolini Rijeke Zete našli smo nekoliko vrsta gljiva, mahovina, puževa, koji su prvi put registrovani u Crnoj Gori. Od 19 vrsta riba, deset su endemi“, istakao je Saveljić.

On je ukazao da je dolina Rijeke Zete jedna od najatraktivnijih staništa za ptice u Crnoj Gori.

„Ulcinjska solana, svjetski poznat brend, ima 252 vrste ptica. Evropa ih ima 530 vrsta. Na Skadarskom jezeru je 280 vrsta ptica. Dolina Rijeke Zete se nalazi u sendviču dva svjetski poznata brenda. U dolini rijeke Zete su 264 vrste ptica“, rekao je Saveljić.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Nikola Medenica, poručio je da Rijeka Zeta predstavlja „neprocijenjivi prirodni kapital koji moramo da čuvamo“.

„U smislu budućeg razvoja doline Rijeke Zete i saniranja štete koja joj se svakodnevno nanosi neophodno je što prije pristupiti njenoj zaštiti i obazbijediti sve neophopdna sredstva za to. Od vitalnog je značaja da svi zagađivači u što skorijem vremenskom periodu svoja postrojenja opreme savremenim kolektorima i filterima za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda kako bi sirovine koje se ispuštaju u rijeku bile adekvatno obrađene i kako bi se u potpunosti primjenili standardi definisani zakonom“, istakao je Medenica.

On je ocijenio da princip „zagačivač plaća“, koji je definisan Zakonom o zaštiti životne sredine i utkan u osnovne principe nacionalnog programa za zaštitu životne sredine, treba da bude zastupljen u praksi kao primarno načelo.

„Moramo da počnemo da mijenjamo svakodnevne navike naših građana kako bi živjeli u jedinstvu sa prirodom, kako bi je čuvali i na taj način obezbijedili kvalitetan život sebi i svojoj djeci“, rekao je Medenica.

Generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu, Ivana Vojinović, kazala je da dolina Rijeke Zete predstavlja područje sa veoma velikim potencijalom za razvoj poljoprovrede.

„Upravo iz tog razloga je važno uspostavljanje formalne zaštite doline rijeke Zete kako bi u svom radu svi privredni subjekti posebno bili obavezani da koriste najbolje dostupne tehnike i tehnologije zasnovane na kodeksu dobre poljoprivredne prakse i time zadovolje sve zahtjeve u cilju očuvanja životne sredine“, istakla je Vojinović.

Prema njenim riječima, imajući u vidu da na području Opštine Danilovgrad postoji veliki broj farmi koje se bave intezivnim uzgojem živne i svinja, nužno je preipitati njihove proizvodne kapacitete, „kako bismo vidjeli da li oni potpadaju pod obavezu pribavljanja integrisane dozvole za rad, shodno novom Zakonu o industrijskim emisijama, kao i shodno najnovijom Uredbi o vrstama aktivnosti postrojenja za koju se izdaje intergisana dozvola, a koju je Vlada usvojila prije nekoliko dana na svojoj poslednoj sjednici“.

„Ministarstvo održivog razvoja i turizma, u saradnji sa UNDP-jem, će do kraja godine završiti važan projekat Identifikacije i invetarizacije svih postrojenja koja podliježu obavezama iz ovog zakona, a što je relevatno sa aspekta identifikacije onih privrednih subjekata na teritoriji Opštine Danilovgrad koji obavljanjem svoje djelatnosti utiči ili mogu uticati na zagađenje životne sredine“, navela je Vojinović.

Ona je pojasnila da, ukoliko neko postojenje nije obveznik pribavljanja integrisane dozvole za rad, „to ga ni u kom slučaju ne oslobađa od obaveze ispunjavanja zaštite životne sredine koje su propsanje posebnim propisima iz ove oblasti“.

Predsjednica Opštine Danilovgrad, Zorica Kovačević, je govoreći o inicijativi za zaštitu rijeke Zete, kazala da ništa nije urađeno na brzinu.

„Ovakva kakva je sada, rijeka Zeta ne služi nikome pa ni čovjeku. Nismo do kraja saopštavali u kakvom je stanju Rijeka Zeta, u jednom dijelu je nikakva. Prvi put smo javno progovorili oko zagađivača Rijeke Zete i dobili podršku nadležnih državnih organa,“ i započeli rat“ sa jednim brojem privrednih subjekata na našoj teritoriji koji su jedni od glavnih zagađivača Rijeke Zete“, navela je Kovačević.

Ona je kazala da su zagađivači rijeke i privredni subjekti i građani, privrednici i ljudi koji žive ili ne žive pored Rijeke Zete.

„Pitam vas koliko je nas u zadnjih desetak godina bilo pred rijeke Zete i koliko su ove plaže bile pune. Znam da smo išli u 11 sati na Rijeku Zetu i plakali kad kući treba da se vratimo oko pet, šest sati da nešto pomognemo roditeljima. Sad nemate nikoga. Nemate ni plaže. Zato ovu Zet treba da ostavimo našim budućim generacijama da sa njom upravljaju. Da ona bude na dobrobit svih građana naše Opštine, da bude zamajac razvoja“, istakla je Kovačević.

Ona je poručila da se posao oko zaštite Rijeke Zete ne završava donošenjem odluke Vlade o proglašenju tog područja parkom prirode, „nego nam tek predstoji ogroman trud i rad“.

„Sa formiranjem novog Upravljačkog tijela, planiramo da obezbijedimo sredstva i opremu koji su potrebni, ljude koje treba da šaljemo na edukacije“, navela je Kovačević.

Ona je poručila da im je namjera da dovedu do kraja pitanje sa zagađivačima.

„Na tom planu je Vlada, razmatrajući probleme ne samo za zagađivači rijeke Zete nego i na niovu čitave Crne Gore, obezbijedila je i povoljna sredstva, tako da svaki zagađivač ima mogućnost da obezbijedi povoljna sredstva kako bi se ugradili prečišćivači i da ono što ide u rijeku Zetu da bude prečišćeno i sigurno. Upravljačko tijelo će se baviti time“, rekla je Kovačević.

Ona je kazala da očekuje i da će nadleži inspekcijski organi biti na zadatku.

Predsjednik Skupštine Crne Gore, Ivan Brajović, koji je porijeklom iz Opštine Danilovgrad, smatra da svi treba da budu svjesni i ponosni ekskluzivnosti života pored Rijeke Zete.

„To će vremenom da bude još interesantnije i ekskluzivnije. Turisti, stranci su tek počeli da otkrivaju ovu ljepotu. Mi treba u potpunosti da budemo posvećeni tome“, istakao je Brajović.

On je kazao da sad treba da se uradi sve što je neophodno „da i dalje budemo ekskluzivni stanovnici jednog tako lijepog kraja kakav je Danilovgrad i kakvi su Bjelopavlići pored Zete“.

„Sa Zetom koja će biti unišena i devastirana to neće biti isto. Kad se završi kompletna procedura, do kraja treba da se priđe ovome. Nema više gledanja kroz prste. Potpuna nulta tolerancija za sve zagađivače, koji su doveli do toga da će neko reći da je zabranjena upotreba ribe ulovljene u Zeti za ishranu. To je užasno“, istakao je Brajović.

Učenik Osnovne škole „Vuko Jovović“ iz Danilovgrada, Nikola Pavićević upitao je da li se zabrana ribolova odnosi na postojeće ribnjake na Rijeci Zeti.

Grgurović je pojasnio da će ribolov biti zabranjen na cijelom području Rijeke Zete izuzimajući dva mosta – danilovgradski i spuški, 300 metara uzvodno i nizvodno,a biće dozvoljno pecanje ribe udicom na plovak.

Učenik Osnovne škole „Njegoš“ iz Spuša, Uroš Milikić, izrecitovao je pjesmu o Rijeci Zeti i pitao da li je vršena analiza kvaliteta ribe iz područja Spuža, i ukoliko jeste, šta je ona pokazala.

Grgurović je kazao da riba iz tog područja nije jestiva.

Aleksandar Novović pitao je koji će biti mehanizmi zaštite ukoliko se Rijeka Zeta proglasi parkom prirode.

Predstavnik nevladine organizacije Zavičaj, Zdravko Gavrilović upitao je gdje je u svemu ovome čovjek i za koga se štiti Rijeka Zeta.

Grgurović je poručio da se zaštita vrši zbog ljudi i prirode, ali i zbog budućih generacija.

Ognjen Jovović je kazao da svim zagađivačima Rijeke Zete treba dati rok da izmjeste biznis, kao da ima nultu stopu tolerancije prema njima