Video
Advokatura je odgovorna, ali i naporna profesija jer su advokati često tampon zona između laičke javnosti i optuženih, koje od teških optužbi pokušavaju zaštititi profesionalnim znanjem – kazao je predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović za Pobjedu navodeći da sve izazove posla kojim se bavi prevazilazi zahvaljujući ljubavi prema advokaturi.
Begović je za Pobjedu govorio o najavi ministra pravde Marka Kovača o uvođenju procesa kontrole rada sudija i tužilaca tzv. vetinga cijeneći ovaj projekat kao ambiciozan i zahtjevan, kompleksnosti antimafija zakona, ali i kvalitetu, praktičnosti i značaju najava izmjena Zakona o krivičnom postupku.
POBJEDA: Sa kojim ste se sve teškoćama suočavali samo zato što branite nekog kome javnost u tom trenutku nije naklonjena i da li te situacije pokazuju da li advokat treba da mijenja profesiju?
BEGOVIĆ: Kineski učitelj i filozof Konfucije je rekao „izaberi posao koji voliš i nikad nećeš raditi“, drugim riječima, makar kad sam ja u pitanju, advokatura je moja ljubav, a ne moj posao i baš zbog toga smatram da neko u svom poslu može biti dobar prije svega ako voli taj posao. Advokatura je odgovorna i naporna profesija jer advokati, pored pravne, u velikom broju slučajeva pružaju ljudsku pomoć i podršku, s obzirom da branimo ili zastupamo ljude koji se terete za izvršenje teških krivičnih djela ili kojima su oduzeta elementarna ljudska prava i slobode.
Upravo zbog činjenice što su nam klijenti i lica koja se terete za teška krivična djela, vrlo često smo u prilici da nas laička javnost doživljava na potpuno pogrešan način, poistovjećujući nas sa našim klijentima i krivičnim djelima koja im se stavljaju na teret.
Čak u velikom broju slučajeva, advokati bivaju tampon zona između laičke javnosti i ljudi koje branimo, pokušavajući svojim profesionalnim znanjem i etikom da zaštitimo naše klijente i da sačuvamo sveto pravno načelo pretpostavke nevinosti. Vrlo često me prijatelji i poznanici pitaju kako mogu „braniti učinioce tako teških krivičnih djela“, ne razmišljajući o tome da samo radim svoj posao i da su advokati samo jedna vrsta pomoći i podrške u kvalitetnom donošenju sudske odluke.
Konačnu odluku o tome da li je neko kriv ili nije, donosi sud. Uostalom, zar i ljekar koji liječi nekog okrivljenog za teško krivično djelo, po tom rezonu, čini nešto nemoralno, jer mu suštinski pomaže da se izliječi, radeći na taj način svoj posao i poštujući Hipokratovu zakletvu.
POBJEDA: Koliko su advokati izloženi verbalnim, ali i fizičkim napadima?
BEGOVIĆ: Zbog činjenice da su nam klijenti osobe iz javnog, društvenog i političkog svijeta, advokati su gotovo svakodnevno izloženi raznim neprimjerenim komentarima, po raznim portalima i društvenim mrežama.
Međutim, advokati nijesu meta samo neprimjerenih komentara već nam se, nažalost, dešavaju i gore stvari: učestali napadi na imovinu advokata (paljenje njihovih automobila, prijetnje, pa čak i fizički nasrtaji i napadi na advokate). Podsjetio bih da je prije desetak godina u strogom centru Podgorice, usred bijela dana, ubijen advokat na koga je pucala nezadovoljna protivna strana u jednom postupku.
Takođe, prije dvije nedjelje Uprava policije osujetila je prijetnje smrću upućene našem kolegi Lazaru Akoviću, koji je samo radio svoj advokatski posao i ništa više i koji je niti kriv, niti dužan, došao u jednu vrlo nezavidnu situaciju.
Na sreću, Advokatska komora a i svi nadležni državni organi su blagovremeno reagovali i preduzeli sve potrebne mjere kako bi se osujetila ova prljava namjera prema našem kolegi.
POBJEDA: Kao predsjednik Advokatske komore prokomentarišite hapšenja ljudi iz pravosuđa (Vesne Medenice, Blaža Jovanića, Saše Čađenovića), policije (Petra Lazovića), višegodišnjih čelnika državnih preduzeća (Veselina Vukotića, Boža Mihailovića, Verice Maraš)…
BEGOVIĆ: Kako sam kao branilac angažovan u nekim od tih postupaka, u kojima ću se truditi da dokažem nevinost mojih branjenika, iz tih razloga ne bi bilo primjereno da dajem bilo kakve komentare prije konačne odluke suda.
U svakom slučaju, treba poštovati princip pretpostavke nevinosti i obezbijediti svim okrivljenim u tim postupcima pravo na pravično suđenje.
POBJEDA: Prokomentarišite najave ministra pravde Marka Kovača o uvođenju procesa vetinga?
BEGOVIĆ: U pogledu najave o uvođenju procesa vetinga kojim bi se utvrđivala odgovornost suda i državnih tužilaca koji su u prethodnom periodu nestručno i nesavjesno obavljali svoju funkciju, mogu slobodno reći da se radi o jednom vrlo ambicioznom projektu.
Ovaj proces zahtijeva adekvatan pravni okvir koji mora biti usklađen sa Ustavom i drugim zakonima, te vrlo stručan i kvalifikovan kadar, koji bi jedan takav projekat sprovodio u djelo.
Mišljenja sam da je za to neophodan određeni vremenski period, u kojem bi se stekli preduslovi za kvalitetnu primjenu tog instituta.
U svakom slučaju, treba koristiti i iskustva uporedne prakse, prije svega iskustva Republike Albanije gdje je projekat vetinga dao relativno zadovoljavajuće rezultate.
POBJEDA: Kako ocjenjujete najavljene izmjene Zakona o krivičnom postupku iz ugla advokature?
BEGOVIĆ: Advokatska profesija je najavljene izmjene ZKP-a dočekala kao što ozebli dočekuje sunce, odnosno sve novine u izmjenama tog zakonika su vrlo kvalitetne, praktične i umnogome podupiru načela Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda vezanih za jednakosti oružja stranaka u postupku.
To se, prije svega, odnosi na odredbu koja omogućava odbrani angažovanja vještaka odgovarajuće struke koji bi se izjašnjenjima na glavnom pretresu ,,obračunavao“ sa vještakom koga angažuje tužilac.
Ranijim zakonskim rješenjem odbrana nije imala ovakvu mogućnost, već je bila prinuđena da improvizuje, te da ličnim zalaganjem i saznanjima pokušava da konfrontira stavu vještaka, angažovanog uglavnom od strane vještaka, a nerijetko i od strane suda.
Takođe su značajne odredbe koje obavezuju tužioca da mora podnijeti pisani prijedlog o produženju pritvora okrivljenom tri dana prije isteka prethodno određenog pritvora, ali i taj prijedlog dostaviti odbrani na izjašnjenje, što do sada nije bio slučaj.
Ova odredba je veliki iskorak u pogledu kvalitetne realizacije prava odbrane na pravično i fer suđenje, jer se do sada dešavalo da branioci kao neposredni akteri konkretnog krivično-pravnog događaja, iz sredstava informisanja saznajemo da je tužilaštvo sudu predložilo produženje pritvora, po kojim pritvorskim osnovima i da li je u odnosu na to lice određen novi pritvorski osnov.
Značajna novina su i obaveze državnog tužioca i sudije za istragu da nalože ljekarski pregled uhapšenog lica, kada postoji sumnja da je to lice pretrpjelo zlostavljanje. Do sada je bilo nepisano pravilo da tužilac ili pak sudija za istragu naloži ljekarski pregled lica kojem su nanesene vidne tjelesne povrede.
Međutim, nova odredba će u svakom slučaju obavezivati tužioca i sud, pa čak i u situacijama kad nije obavezna odbrana i kad se to lice ne ispituje u prisustvu branioca, da obavezno nalože ljekarski pregled lica lišenog slobode kod kojeg postoje vidne povrede ili pak ukoliko on lično insistira da bude pregledan.
U svakom slučaju, sve navedene izmjene bi doprinijele jednakosti oružja u postupku. Advokatska komora se nada da će se u nekom skorijem periodu izmjene koje smo predlagali, a koje još uvijek nijesu našle svoje mjesto u Zakoniku o krivičnom postupku, obezbijediti efikasnije vođenje krivičnog postupka usklađeno sa svim evropskim standardima.
Antimafija zakon morao biti na javnoj raspravi
POBJEDA: Da li je prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću (antimafija zakon) s obzirom na značaj koji mu pridaje javnost smio bez javne rasprave biti upućen u parlament?
BEGOVIĆ: Radi se o izuzetno važnom zakonu čije bi donošenje trebalo da bude naročito propraćeno, zbog čega smatram da proces javne rasprave prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću (antimafija zakon) nije mogao da izostane i da ga treba obezbijediti.
U svakom slučaju, smatram da su i u okviru postojećih zakonskih normi propisani efikasni mehanizmi za oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, te bi se možda trebalo raditi na djelotvornijem sprovođenju ovih zakonskih rješenja.
Preporučeno
U pogledu predloženih izmjena, ističem da treba povesti računa da nova zakonska rješenja budu usklađena sa evropskim standardima i korpusom važećih normi koje takođe regulišu pitanje oduzimanja imovinske koristi.
