Video
Ministar pravde Bojan Božović najavljuje promjene zakona koje će omogućiti državi lakše oduzimanje imovine stečene kriminalom. Novi propisi značili bi da se više ne mora čekati pravosnažna presuda da bi se pokrenuo postupak, već tužilaštvo može djelovati odmah ako finansijska istraga pokaže dovoljno dokaza.
Takođe, planira se poseban zakon po uzoru na italijanski “antimafija“ zakon, koji bi omogućio oduzimanje imovine čak i bez krivične optužnice, ciljajući na članove organizovanih kriminalnih grupa i posebno opasne osobe.
Advokat Zdravko Begović za Portal RTCG je saopštio da smatra da je najbolje rješenje da se prvo pokrene krivični postupak, a tek potom eventualno finansijska istraga. Po njegovom mišljenju, ovakav pristup pomaže da se izbjegnu zloupotrebe i neopravdano oduzimanje imovine.
Zdravko Begović, Foto: TVCG
“Lično smatram da je uvijek kvalitetnije rješenje da je pokrenut krivični postupak, te da se nakon toga eventualno pokrene i finansijska istraga i na taj način bi izbjegli eventualne zloupotrebe i neosnovano oduzimanje imovine”, istakao je Zdravko Begović.
“Crna Gora ne treba da izbjegava uključivanje stranih tužilaca i sudija”
S druge strane, advokat Nikola Angelovski smatra da ministar Božović prije donošenja novog zakona treba da pripremi i slične ključne zakone poput Zakona o otvaranju tajnih dosijea, lustraciji, vetingu i restituciji, po uzoru na zemlje EU nakon pada komunizma.
Takođe, predlaže da se u izradi i primjeni zakona angažuju italijanski pravni eksperti, tužioci i sudije sa iskustvom u sličnim slučajevima.
“Ministar Božović mora da prije navedenog zakona zajedno sa svojim timom pripremi ‘udarne’ antikomunističke zakone… a u izradi navedenog zakona obavezno angazuje italijanske pravne eksperte, a posebno u njegovoj primjeni angažuje sudije i tužioce koji su već imali pravosnažno okončane slučajeve”, rekao je Angelovski.
Advokat Angelovski ističe da Crna Gora ne treba da izbjegava uključivanje stranih tužilaca i sudija iz EU i SAD u svoje sudske postupke, a koji su se već pokazali efikasnim i pravednim. Prema njegovom mišljenju, ovaj model bi pomogao da se brže završe pregovaračka poglavlja 23 i 24 i da se do kraja 2026. zatvore, čime bi Crna Gora već 2028. postala punopravna članica Evropske unije.
“U konačnom, više nego jasno svima u Crnoj Gori, da Crna Gora ne treba bježati od pravnog modela uključivanja u naše sudske postupke stranih tužilaca i sudija iz zemalja Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država… kako bi na efikasan način okončali pregovaračka poglavlja 23 i 24, i zatvorili ih do kraja 2026. godine, da bi Crna Gora već 2028. godine bila punopravna članica Evropske unije.”
Rovčanin: Pravda nije zadovoljena samo krivičnim sankcijama
Poslanik Demokratske Crne Gore i član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Nikola Rovčanin smatra da pravda nije zadovoljena samo krivičnim sankcijama prema odgovornim licima ukoliko izostane oduzimanje nezakonite imovinske koristi stečene organizovanim kriminalom i korupcijom.
On je rekao da očekuje, pored vidljivih, jasnih i odlučnih aktivnosti i rezultata sektora bezbjednosti i Specijalnog državnog tužilaštva, Agencije za spriječavanje korupcije, Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije ažurnije postupanje sudskog sistema.
Prema njegovom mišljenju finale borbe predstavlja vraćanje državi i narodu ono što im je oteto, a oteto se mjeri, kako je rekao, milijardama eura koje su akumulirane u privatne trezore pojedinaca, a na štetu države i građana.
“Dakle, podržavamo predložena rješenja i očekujemo jasan zakonodavni okvir za strogu i beskompromisnu borbu”, istakao je Rovčanin.
Prema njegovim riječima, princip da svako mora imati pokriće i uporište za stečeno materijalno bogatstvo, predstavlja odlučan odgovor pravne države da se nezakonito stečeno ne može ozakoniti, već se, kako naglašava, mora i može trajno oduzeti.
“Suština ovog modela nije samo represivna, već i duboko društveno odgovorna. Pokazuje da pravna država ima kapacitet da sankcioniše zloupotrebu, stvara nesigurnost i neizvjesnost kod onih koji su se na taj način obogatili i u konačnom predstavlja odvraćajući mehanizam prema onima koji i pomisle da organizovanim kriminalom i korupcijom mogu steći imovinu koja će biti sigurna i zaštićena”, pojasnio je Rovčanin.
Smatra da za primjenu u praksi ovih rješenja neophodne su odlučne i jake institucije, a to su, kako je naveo, sektor bezbjednosti, tužilaštvo, poreske i finansijske institucije, uz primjenu međunarodnih standarda u praćenju tokova novca.
Rovčanin napominje da posebno treba staviti akcenat na transparentnost postupaka, zatim na javno dostupne podatke o oduzetoj imovini kao i njeno namjensko korišćenje u javne svrhe, što je, po njegovom mišljenju, ključni element koji građanima vraća vjeru u vladavinu prava.
Vukčević: Oduzimanje imovine bez krivičnog postupka moguće samo uz stroge pravne garancije
Advokat Miloš Vukčević kaže da svako zakonsko rješenje koje ima za cilj da se efikasno suprotstavi organizovanom kriminalu i korupciji može biti opravdano, ali samo ukoliko je u potpunosti usklađeno sa temeljnim ustavnim načelima i evropskim standardima zaštite ljudskih prava.
Smatra da model po uzoru na italijanski antimafija zakon svakako ima opravdanje u borbi protiv organizovanog kriminala, naročito u dijelu koji se odnosi na oduzimanje imovine nesrazmjerne zakonitim prihodima.
“Ipak, suštinsko pitanje je pravna sigurnost i ograničenje državne moći. Ako bi se omogućilo oduzimanje imovine bez prethodnog pokretanja ili vođenja krivičnog postupka, neophodno je da zakon precizno definiše: ko se smatra ‘posebno društveno opasnim licem’, koji organ i po kojim kriterijumima pokreće finansijsku istragu, standard dokazivanja i procesne garancije (uključujući pravo na žalbu i sudsku zaštitu)”, ističe advokat Vukčević.
Vukčević kaže da bez jasnih procesnih mehanizama kontrole, postoji realna opasnost da takav zakon postane instrument pravne nesigurnosti i arbitrarnosti, što bi, kako je naveo, bilo u koliziji sa članom 1. Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (zaštita imovine) i načelom presumpcije nevinosti iz člana 6. Konvencije.
“Dakle, samo pod uslovom da se obezbijedi sudska garancija zakonitosti, proporcionalnosti i prava na odbranu, ovakvo rješenje može biti prihvatljivo. U suprotnom, ono bi moglo predstavljati opasan presedan u sistemu vladavine prava”, naglašava Vukčević.
Preporučeno
