Video
On je naglasio da su predmeti organizovanog kriminala po svojoj prirodi izuzetno složeni i obimni, te da je razumljivo nastojanje da se kroz bolje upravljanje postupcima doprinese većoj efikasnosti rada sudova i boljem korišćenju sudskih resursa.
„Svaki pokušaj unapređenja efikasnosti pravosuđa, naročito u predmetima koji imaju veliki društveni značaj, treba posmatrati kao dio šireg procesa jačanja vladavine prava i povjerenja javnosti u institucije sistema“, istakao je Vukčević.
Međutim, prema njegovim riječima, iz perspektive principa pravičnog suđenja i vladavine prava, određena rješenja i stavovi izneseni u vezi sa ovim smjernicama zahtijevaju ozbiljno preispitivanje.
„Prije svega, treba imati u vidu da krivični postupak nije administrativni proces u kojem je jedini cilj brzina donošenja odluka. Njegova osnovna svrha je utvrđivanje istine uz puno poštovanje prava okrivljenog i svih procesnih garancija koje proizilaze iz Ustava Crne Gore i Evropske konvencije o ljudskim pravima. Upravo zbog toga sudska odluka mora biti rezultat pažljive i individualizovane procjene svakog konkretnog slučaja“, naveo je Vukčević.
On je ukazao i na teze koje su se pojavile u javnosti, a prema kojima advokati, koristeći procesna prava, doprinose odugovlačenju postupaka u predmetima organizovanog kriminala, te da bi advokati trebalo da snose strožu disciplinsku odgovornost zbog navodnih zloupotreba procesnih prava.
„Takav pristup je pravno i sistemski problematičan, jer ne uzima u obzir ustavnu ulogu odbrane u krivičnom postupku. Advokat u krivičnom postupku nije učesnik čija je dužnost da doprinosi brzini postupka, već nosilac prava na odbranu okrivljenog. Ustav Crne Gore i član 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima garantuju pravo svakog okrivljenog na djelotvornu odbranu, što podrazumijeva pravo branioca da koristi sva zakonom dozvoljena procesna sredstva u interesu svog klijenta“, naglasio je Vukčević.
Prema njegovim riječima, radnje koje se ponekad predstavljaju kao opstrukcija postupka – podnošenje zahtjeva za izuzeće, predlaganje dokaza, osporavanje zakonitosti dokaza ili insistiranje na izvođenju obimnog dokaznog materijala – predstavljaju standardne procesne mehanizme koji postoje u svakom savremenom krivičnom postupku.
„Njihova svrha nije odlaganje postupka, već zaštita prava okrivljenog i provjera zakonitosti postupanja državnih organa“, istakao je on.
Vukčević smatra posebno zabrinjavajućim pristup prema kojem bi advokati trebalo da snose strože disciplinske posljedice zbog načina na koji koriste procesna prava.
„Disciplinska odgovornost advokata već je uređena zakonom i aktima Advokatske komore, ali ona ne može i ne smije biti instrument ograničavanja prava na odbranu. U suprotnom bi se stvorila situacija u kojoj bi advokati, iz straha od disciplinskih posljedica, odustajali od procesnih radnji koje su nužne za zaštitu prava svojih klijenata“, upozorio je Vukčević.
On je dodao da je posebno problematična kritika upućena odbrani zbog insistiranja na analizi komunikacija pribavljenih putem kriptovanih aplikacija kao što je SKY ECC.
„Ako se takav materijal koristi kao ključni dokaz u predmetima organizovanog kriminala, onda je pravo odbrane da ispita njegovu autentičnost, zakonitost pribavljanja i sadržinu. Suprotan pristup bi značio ograničavanje kontradiktornosti postupka i narušavanje ravnoteže između optužbe i odbrane“, rekao je Vukčević.
On je ukazao i na činjenicu da dužina postupaka u predmetima organizovanog kriminala često proizilazi iz objektivnih sistemskih problema.
„Ogroman obim dokaznog materijala, nedovoljan broj sudija, nedostatak stručnog osoblja, nedovoljna digitalizacija sudskog sistema i zastarjeli procesni zakoni značajno utiču na trajanje postupaka“, naveo je Vukčević.
Zbog toga je, kako je kazao, pogrešno fokusirati raspravu o efikasnosti postupaka na ulogu advokata.
„Advokatura nije prepreka efikasnosti pravosuđa, već jedan od ključnih stubova vladavine prava i garant pravičnog suđenja. U demokratskom pravnom poretku advokat nije protivnik suda, već nezavisni učesnik u postupku čija je dužnost da štiti prava građana od eventualne zloupotrebe državne moći“, istakao je on.
Vukčević je zaključio da je unapređenje efikasnosti krivičnih postupaka svakako potrebno, ali da ono mora biti rezultat ozbiljnih sistemskih reformi.
„Modernizacija zakonodavstva, povećanje broja sudija i stručnog osoblja, digitalizacija sudskog sistema i jačanje institucionalnih kapaciteta pravosuđa ključni su koraci u tom procesu. Takve reforme ne smiju ići na štetu osnovnih procesnih prava, jer bez prava na odbranu i ravnoteže između optužbe i odbrane nema ni pravičnog suđenja“, poručio je Vukčević.
„Advokati nijesu problem pravosuđa – bez snažne i nezavisne odbrane nema ni pravičnog suđenja“, zaključio je on u izjavi za CdM.
Preporučeno
Iz tog razloga zakazana je i vanredna sjednica Skupstine Advokatske komore za 14. mart, na kojoj će se razmotriti predmetne smjernice, kao i izjašnjenja koja su povodom tih smjernica iznijele sudije.
