– Izdvojeni dokazi će se po pravosnažnosti ovog rješenja zatvoriti u poseban omot i predati sudiji za istragu ovog suda na čuvanje, odvojeno od ostalih spisa i ne mogu se razgledati ni koristiti u postupku – navodi se u rješenju Višeg suda koje potpisuju sudije Nenad Vujanović, Zoran Radović i Boris Savić.

Viši sud je nakon kontrole optužnice u ovom predmetu 1. novembra prošle godine ovaj dokaz Specijalnog tužilaštva ocjenio kao pravno nevaljan ali je Apelacioni sud 26. decembra 2024. godine uvažio žalbu tužilaštva i ukinuo ovo rješenje.

U ponovnom postupku, vijeće Višeg suda je razmotrilo spise predmeta, ocijenilo navode predloga odbrane za izdvajanje iz spisa predmeta komunikacija ostvarenih preko aplikacije „Anom”, izjašnjenje zastupnice optužbe, te ukidne razloge drugostepenog suda i ponovo utvrdilo da sporne komunikacije nisu valjan dokaz.

U obrazloženju odluke Višeg suda se navodi da SAD nisu Specijalnom tužilaštvu dostavile podatak o načinu pribavljanja sadržaja sa „Anom“ aplikacije kao ni identitet ,,treće zemlje“ koja je „raskrinkala“ platformu „Anom“ i dokaze dostavila službi FBI.

Viši sud je obrazlažući odluku pozvao se i na rješenje Višeg regionalnog suda u Minhenu od 19.oktobra 2023. godine u kojoj, između ostalog krivično vijeće tog suda navodi da je i njima u postupku bio nepoznat identitet treće zemlje, (za razliku od Enkrochata i Sky ECC, tamo se znalo da je to Francuska), da nema sudskih naloga iz nepoznate treće zemlje, te da uprkos odgovarajućim istražnim naporima krivičnog vijeća oni ni tamo nijesu pribavljeni.

Povezani članci

Hronika

Boris Savić ćuti na pitanja da li je u depou Višeg suda ipak čuvana i droga

Hronika

Optužnica protiv 19 osoba vraćena na dopunu: FBI da kaže ko im je dostavio transkripte

Politika

Pravosuđe u kandžama politike: Može li prejaka riječ da ,,presudi“ Suzani Mugoši

U istoj odluci se navodi i da iz zvaničnih izjava dva službenika javnog tužilaštva u Frankfurtu na Majni od 06.aprila 2022. godine i 13.aprila 2023. godine, proizilazi da je FBI razvio i upravljao platformom ANOM, te da ni javno tužilaštvo u Frankfurtu na Majni, takođe, ne zna za treću zemlju za koju se navodi da je članica EU, kao ni za sudske naloge koji su tamo izdati prema tvrdnji FBI.

“Dakle, kao i u postupku pred sudovima Njemačke i u ovom postupku je ostalo nepoznato koja „treća zemlja” je prikupila podatke sa aplikacije Anom, na koji način je to uradila, da li je to pratila naredba nadležnih pravosudnih organa te zemlje izdata u krivičnom postupku, da li je to učinjeno u skladu sa procesnim i materijalnim zakonodavstvom te zemlje”, navodi se u obrazloženju Višeg suda.

Osim toga, sudije Višeg suda u Podgorici su konstatovale da je ostalo nepoznato koje dokazne radnje je nadležni inostrani pravosudni organ odlučujući o ispunjenosti pretpostavki za pružanje međunarodne pravne pomoći u konkretnom slučaju preduzeo u skladu sa svojim zakonodavstvom, što je bilo nužno kako bi moglo biti ispitano da li su ispunjeni minimalni standardi za prihvatanje navedenih dokaza kao pravno valjanih.

Iz Višeg suda podsjećaju da je odredbom člana 45 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima Crne Gore decidno propisano da će procesna radnja koju je preduzeo strani pravosudni organ u skladu sa svojim zakonom biti u krivičnom postupku izjednačena sa odgovarajućom procesnom radnjom koju preduzima domaći pravosudni organ, osim ako to nije u suprotnosti sa načelima domaćeg pravnog sistema i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava.

Prema navodima rješenja Višeg suda kao pravno nevaljani dokazi iz spisa predmeta se izdvaja USB memorija sa komunikacijama sa kriptovane aplikacije „Anom“ a koji su dostavljeni uz dopis Ministarstva pravde SAD-a od 28. juna 2022. godine, kao odgovor na zamolnicu Specijalnog državnog tužilaštva od 20. 4. 2022. godine.

Izdvojen je i prevod izdvojene komunikacije na platformi „Anom“ sa albanskog na crnogorski jezik, koja je ostvarena između korisnika platforma ,,Woulditp“ i ,,Hislungs“.

Odlukom suda izdvojene su i službene zabilješke Uprave policije o identifikaciji korisnika aplikacije „Anom“ Darka Vukčevića, Božidara Vukčevića, Spasoja Zlatičanina, Milana Milovića, Filipa Krstonijevića, Alena Doljevića, Tonija Junčaja.

“Sjedinjene Američke države koje su Crnoj Gori dostavile komunikacije ostvarene preko ,,Anom” aplikacije na osnovu tog dokaza nikada nijesu procesuirale nijednog svog građanina. Ako ovaj dokaz nije validan za američko pravosuđe, onda nije validan ni za crnogorsko”, kazao je Ivanović.

On naveo da je vanraspravno vijeće Višeg suda kojim predsjedava sudija Nenad Vujanović sa pravom ovaj dokaz ocjenilo kao pravno nevaljan nakon što je odbrana još u maju, na prvoj kontroli optužnice ukazala na manjkavosti ovog dokaznog predloga Specijalnog tužilaštva.

“Tada smo predočili vanraspravnom vijeću da FBI (Federalni istražni biro) nije dostavilo podatak o načinu pribavljanja sadržaja sa Anom aplikacije. Ministarstvo pravde SDA-a nije dostavilo ni informaciju koja je “treća zemlja” koja je “raskrinkala” aplikaciju “Anom” i dokaze dostavila službi FBI. Iz tog razloga, ni sud ni odbrana ne mogu na vjerodostojan način provjeriti kako i po čijem nalogu je FBI došao do podataka koji su predstavljeni u optužnici protiv Jankovića i ostalih”, kazao je advokat Ivanović.

U prilog ovakvim tvrdnjama, advokat Ivanović je sudu dostavio i praksu njemačkih regionalnih sudova u identičnim predmetima

On je naveo da je nakon prve kontrole optužnice, Viši sud dao Tužilaštvu rok od dva mjeseca da pribavi od SAD-a više informacija o načinu pribavljanja ovog dokaza ali tamošnje vlasti crnogorskim istražiteljima nisu ponudile ništa više nego prvi put.

“Iz suda je pojašnjeno da tek nakon pravosnažnosti ovog rješenja vijeće će biti u mogućnosti da ispita osnovanost optužnice. Očekujem da će treće po redu ročište u ovom predmetu biti zakazano do Nove godine kada će Viši sud odlučiti o sudbini kompletne optužnice”, naveo je Ivanović.

Prema navodima rješenja Višeg suda kao pravno nevaljani dokazi iz spisa predmeta se izdvaja USB flash memorija sa komunikacijama sa kriptovane aplikacije „Anom“ a koji su dostavljeni uz dopis Ministarstva pravde SAD-a od 28. juna 2022. godine, kao odgovor na zamolnicu Specijalnog državnog tužilaštva od 20. 04. 2022. godine.

Izdvojen je I prevod izdvojene komunikacije na platformi „Anom” sa albanskog na crnogorski jezik, koja je ostvarena između korisnika platforma ,,Woulditp” i ,,Hislungs”.

Odlukom suda izdvojene su i službene zabilješke Uprave policije o identifikaciji korisnika aplikacije „Anom” Darka Vukčevića, Božidara Vukčevića, Spasoja Zlatičanina, Milana Milovića, Filipa Krstonijevića, Alena Doljevića, Tonija Junčaja.

“Izdvojeni dokazi će se po pravosnažnosti ovog rješenja zatvoriti u poseban omot i dati sudiji za istragu ovog suda na čuvanje, odvojeno od ostalih spisa i ne mogu se gledati ni koristiti u postupku”, piše u rješenju.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo je optužnicu protiv jedanaestočlane kriminalne grupe koju su, kako tvrde, formirali Baranin Milan Janković i Toni Junčaj iz Tuzi. Oni se sumnjiče za krijumčarenje narkotika, stvaranje kriminalne organizacije i šverc oružja, dok se Milan Milović iz Sutomora tereti i za teško ubistvo putem podstrekavanja.

Osim Jankovića, Junčaja i Milovića, prema sumnjama SDT-a, pripadnici kriminalne organizacije postali su i Podgoričanin Darko Vukčević, koji se nalazi na izdržavanju kazne, njegov sugrađanin Božidar Vukčević, zatim Slađan Đinović i Spasoje Zlatičanin iz Zete, Alen Đolević iz Tuzi, Filip Krstonijević iz Podgorice, Anton Ljucđonaj iz Podgorice, albanski državljanin Nikolino Pepaj i druga zasad nepoznata lica.