“Izdvojeni dokazi će se po pravosnažnosti ovog rješenja zatvoriti u poseban omot i predati sudiji za istragu ovog suda na čuvanje, odvojeno od ostalih spisa i ne mogu se razgledati ni koristiti u postupku”, navodi se u rješenju Višeg suda koje potpisuju sudije Nenad Vujanović, Zoran Radović i Boris Savić.
Viši sud je nakon kontrole optužnice u ovom predmetu 1. novembra prošle godine ovaj dokaz Specijalnog tužilaštva ocjenio kao pravno nevaljan ali je Apelacioni sud 26. decembra 2024. godine uvažio žalbu tužilaštva i ukinuo ovo rješenje.U ponovnom postupku, vijeće Višeg suda je razmotrilo spise predmeta, ocijenilo navode predloga odbrane za izdvajanje iz spisa predmeta komunikacija ostvarenih preko aplikacije Anom, izjašnjenje zastupnice optužbe, te ukidne razloge drugostepenog suda i ponovo utvrdilo da sporne komunikacije nisu valjan dokaz.
U obrazloženju odluke Višeg suda se navodi da SAD nisu Specijalnom tužilaštvu dostavile podatak o načinu pribavljanja sadržaja sa Anom aplikacije kao ni identitet “treće zemlje” koja je “raskrinkala” platformu Anom i dokaze dostavila službi FBI.
Viši sud je obrazlažući odluku pozvao se i na rješenje Višeg regionalnog suda u Minhenu od 19.oktobra 2023. godine u kojoj, između ostalog krivično vijeće tog suda navodi da je i njima u postupku bio nepoznat identitet treće zemlje, (za razliku od Enkrochata i Sky ECC, tamo se znalo da je to Francuska), da nema sudskih naloga iz nepoznate treće zemlje, te da uprkos odgovarajućim istražnim naporima krivičnog vijeća oni ni tamo nijesu pribavljeni.
U istoj odluci se navodi i da iz zvaničnih izjava dva službenika javnog tužilaštva u Frankfurtu na Majni od 06.aprila 2022. godine i 13. aprila 2023. godine, proizilazi da je FBI razvio i upravljao platformom ANOM, te da ni javno tužilaštvo u Frankfurtu na Majni, takođe, ne zna za treću zemlju za koju se navodi da je članica EU, kao ni za sudske naloge koji su tamo izdati prema tvrdnji FBI.
“Dakle, kao i u postupku pred sudovima Njemačke i u ovom postupku je ostalo nepoznato koja „treća zemlja” je prikupila podatke sa aplikacije Anom, na koji način je to uradila, da li je to pratila naredba nadležnih pravosudnih organa te zemlje izdata u krivičnom postupku, da li je to učinjeno u skladu sa procesnim i materijalnim zakonodavstvom te zemlje”, navodi se u obrazloženju Višeg suda.
Osim toga, sudije Višeg suda u Podgorici su konstatovale da je ostalo nepoznato koje dokazne radnje je nadležni inostrani pravosudni organ odlučujući o ispunjenosti pretpostavki za pružanje međunarodne pravne pomoći u konkretnom slučaju preduzeo u skladu sa svojim zakonodavstvom, što je bilo nužno kako bi moglo biti ispitano da li su ispunjeni minimalni standardi za prihvatanje navedenih dokaza kao pravno valjanih.
Iz Višeg suda podsjećaju da je odredbom člana 45 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima Crne Gore decidno propisano da će procesna radnja koju je preduzeo strani pravosudni organ u skladu sa svojim zakonom biti u krivičnom postupku izjednačena sa odgovarajućom procesnom radnjom koju preduzima domaći pravosudni organ, osim ako to nije u suprotnosti sa načelima domaćeg pravnog sistema i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava.
Prema navodima rješenja Višeg suda kao pravno nevaljani dokazi iz spisa predmeta se izdvaja USB memorija sa komunikacijama sa kriptovane aplikacije Anom a koji su dostavljeni uz dopis Ministarstva pravde SAD-a od 28. juna 2022. godine, kao odgovor na zamolnicu Specijalnog državnog tužilaštva od 20. 4. 2022. godine.
Izdvojen je i prevod izdvojene komunikacije na platformi Anom sa albanskog na crnogorski jezik, koja je ostvarena između korisnika platforma Woulditp i Hislungs.
Odlukom suda izdvojene su i službene zabilješke Uprave policije o identifikaciji korisnika aplikacije Anom Darka Vukčevića, Božidara Vukčevića, Spasoja Zlatičanina, Milana Milovića, Filipa Krstonijevića, Alena Doljevića, Tonija Junčaja.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo je optužnicu protiv jedanaestočlane kriminalne grupe koju su, kako tvrde, formirali Baranin Milan Janković i Toni Junčaj iz Tuzi. Oni se sumnjiče za krijumčarenje narkotika, stvaranje kriminalne organizacije i šverc oružja, dok se Milan Milović iz Sutomora tereti i za teško ubistvo putem podstrekavanja.
Preporučeno
Osim Jankovića, Junčaja i Milovića, prema sumnjama SDT-a, pripadnici kriminalne organizacije postali su i Podgoričanin Darko Vukčević, koji se nalazi na izdržavanju kazne, njegov sugrađanin Božidar Vukčević, zatim Slađan Đinović i Spasoje Zlatičanin iz Zete, Alen Đolević iz Tuzi, Filip Krstonijević iz Podgorice, Anton Ljucđonaj iz Podgorice, albanski državljanin Nikolino Pepaj i druga zasad nepoznata lica.
Video